Hrvatske tvrtke bi od jeseni trebale imati znatno povoljniji status u projektima koji se financiraju iz sredstava NATO-a. Razlog za to je ratifikacija Konvencije iz Ottawe na prvom jesenskom zajedanju Hrvatskoga sabora kojom se regulira niz financijskih detalja, između ostaloga i pitanje PDV-a u projektima za Sjevernoatlanski savez.

Izričita zabrana
Ključna stvar koja će biti riješena ovom ratifikacijom je oslobađanje od plaćanja PDV-a koji je dosad tvrtke iz Hrvatske činio nekonkurentnima u zajedničkim projektima s kompanijama i institutima iz drugih zemalja članica. Prema dostupnim podacima iz Hrvatske gospodarske komore, niti jedna hrvatska tvrtka u proteklih godinu i pol nije dobila posao na natječaju financiranom iz sredstava Sjevernoatlanskog saveza. Bilo je pokušaja na znanstvenoj razini, no i oni za sada imaju neizvjestan završetak. Primjer za to je suradnja zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva (FER) s Politecnico di Milano koji su pokrenuli odobreni projekt u sklopu programa “Science for Peace”. Proces je trajao godinu dana i uključivao dva kruga pisanih prijava i konačnu obranu projekta u Bruxellesu, što je uspješno napravljeno. No, potom se pojavio problem, jer iako je formalno članica, Hrvatska nije do kraja provela postupak pridruživanja NATO-u. Konkretno, kako u Saboru nije ratificirana Konvencija iz Ottawe, svako plaćanje usluge ili kupnja proizvoda u Hrvatskoj značilo bi i plaćanje PDV-a što poskupljuje projekte za 23 posto na što strani partneri teško pristaju.Uključeni u projekt pojašnjavaju da je ovo preduvjet provedbe programa “Science for Peace”, koji izričito zabranjuje plaćanje PDV-a sredstvima iz NATO programa. Naravno, kako nema drugih fondova iz kojih se porez može pokriti, nužno je posezanje u vlastiti džep. “Čak i kupovina iz inozemstva, za koju smo nakon dosta muke uspjeli isposlovati potvrdu o oslobođenju plaćanja PDV-a, cirkus je koji traje jer se potrebno baviti dodatnom papirologijom za svaku kupnju, što nam znatno usporava proces nabave opreme i softvera”, navode na FER-u. S ovim problemom su se odgovorni s Fakulteta obratili i na adrese nekoliko ministarstava i Porezne uprave. Ferovci kažu da su svi bili susretljivi i željeli pomoći, ali stvar uvijek zapne na tome da Hrvatska nije do kraja prihvatila pravnu stečevinu NATO-a i stoga nedostaje uporište za izdavanje dozvola nužnih za urednu provedbu projekta u Hrvatskoj, onako kako je to definirano u NATO-u.

Pogodnosti za članice
Budući da ovu i iduću godinu imamo privilegirani status u NATO-u, kao zemlja članica i kao zemlja partner imamo znatne olakšice. Primjerice, kažu na FER-u, kao zemlja-partner u programu “Science for Peace” imamo pravo na znatno veća sredstva nego kao zemlja članica u istom programu. “Dakle, čak i da neka naša tvrtka uspije dobiti projekt, imat će problema s izvršavanjem jer unatoč tome što naša država uredno plaća članstvo u NATO-u, jednostavno sama sebi nije stvorila preduvjete za iskorištavanje potencijala koje NATO pruža članicama”, navede Ferovci.U Ministarstvu obrane kažu da je do ratifikacije Konvencije iz kanadske Ottawe, koja bi trebala biti uskoro, na snazi Odluka o privremenoj primjeni sporazuma koja ni na koji način nije drugačija u pravnom odnosu pojedinih subjekata, nego što će biti i po ratifikaciji spomenute konvencije kada se usvoji.

Uskoro i formalno
“Sporazum o pravnom položaju organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, nacionalnih predstavnika i međunarodnog osoblja, Sjevernoatlantsko vijeće je privremeno prihvatilo još 9. travnja 2009. u novim državama članicama NATO-a kao i u drugim državama članicama u odnosu na nove države članice. Što se tiče formalne ratifikacije spomenute konvencije u Saboru, ona je upućena u parlament i očekuje se skorašnja formalna ratifikacija”, pojašnjava Goran Grošinić, glasnogovornik Ministarstva obrane.

Nema popisa

NATO natječaji često tajni
Od travnja 2009. niti jedna hrvatska tvrtka nije pobijedila na nekom natječaju za NATO, kažu u HGK. Činjenica je, navodi Zoja Crnečki, direktorica Sektora industrije u HGK, da se popisi dobavljača za NATO različito vode te HGK nema uvid u takav popis. “Javna nabava u NATO vodi se kroz različite agencije i zapovjedništva koja u pravilu imaju različitu proceduru. Neke agencije zahtijevaju prethodan upis u listu dobavljača, dok neke agencije takvo što ne traže. Stoga smatram da je jako nezahvalno spekulirati koliko je tvrtki uvršteno u popise dobavljača, odnosno koliko ih surađuje s NATO savezom”, kazala je Crnečki.

Primjeri

INSig2 je certificiran
Primjer javnog natječaja u NATO-u je i agencija NC3A koja je hrvatsku tvrtku INSig2 certificirala kao potencijalnog edobavljača. Radi se o tvrtki kćeri IT tvrtke IN2 koja se bavi proizvodnjom softverskih alata. Iako nije poznat njihov točan broj, procjenjuje se da je dosad 50-ak hrvatskih tvrtki dobilo neki od NATO certifikata.

Od troška do dobiti

Revolucija u energetici: Ono što ste plaćali, sada vam donosi profit

Ljudi ispred profita

Oni nude više od plaće – zato privlače i zadržavaju najbolje ljude