Posljednjeg dana rujna istječe rok do kojega je srpska Vlada dala rok da poduzeća iz republika bivše SFRJ međusobno riješe povrat imovine, a ako ne uspiju Agencija za privatizaciju će imovinu ponuditi na prodaju.

Zaustavljena rasprodaja
Agencija je još 2008. godine započela prodaju, ali je ona ubrzo zaustavljena nakon što su na adresu srpske vlade “diplomatskim kanalima” stigla upozorenja iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine kako je to protivno Sporazumu o sukcesiji, kojeg su ga članice bivše zajedničke države potpisale prije 10 godina. Prema tom sporazumu sva otuđenja imovina poduzeća jedne republike u drugoj poslije 1990. godine su ništavna, pa je tvrtkama prepušteno da to međusobo riješe dogovorom, a ako ne uspiju onda se spor seli u sud. Srpska vlada je višekratno odgađala primjenu Uredbe o prodaji imovine poduzeća iz drugih država, što su je, prije raspada SFRJ imale u Srbiji, a 30. rujan je određen kao posljednji dan za postizanje sporazuma među zainteresiranim poduzećima. Samo manji broj poduzeća uspio se dogovoriti dok je najveći broj ostao u sporu. Procjenjuje se da oko 150 hrvatskih poduzeća potražuje povrat imovine u Srbiji koja je procijenjena na 800 milijuna eura. U Ministarstvu ekonomije ne znaju da li će vladajoš jednom produljiti važnost Uredbe. Gašo Knežević, predstavnik Srbije u zajedničkoj Komisiji za sukcesiju optužio je hrvatske vlasti kako svjesno opstruiraju primjenu Aneksa G toga sporazuma, kojim je predviđeno da pokretanje sporova za povratak imovine mogu rješavati zainteresirane tvrtke i pojedinci, dok države mogu samo pridonijeti stvaranju pravnoga ozračja za vođenje sudskih procesa.

Hrvatska bez komentara
Knežević optužbu temelji na svjesnom izbjegavanju primjene spomenutog aneksa, jer je Hrvatska imovinu srpskih poduzeća nacionalizirala još 1991. godine, i najveći dio prodala. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova su se proglasili nenadležnim za kometar Aneksa G, te su nas uputili na Ministarstva pravosuđa, koje je navodno nadležno za njega, Međutim, unatoč višekratnim nastojanima Poslovnog dnevnika nismo uspjeli dobiti nikakav komentar nastale situacije.

Sporovi

Hrvati dobivali procese
Prema srpskim izvorima, tamošnja poduzeća potražuju povrat vlasništva u Hrvatskoj vrijednog 1,8 milijardu eura. Taj iznos je još veći ako se pridoda zahtjev za vraćanje stanarskog prava izbjeglih i Hrvatske te devizna štednja. Prema hrvatskim podacima u vlasništvu srpskih poduzeća je 319 objekata, dok srpska strana tvrdi kako je riječ o najmanje 400. U tijeku je više sudskih procesa, poput Inine tužbe zbog Beopetrol ili one Borova zbog Borelia. Sve dosadašnje sporove Borovo je dobilo pred srpskim sudovima. Imovinu u Srbiji imaju i Kraš, Končar, Varteks i dr.