EN DE

Barić: Tražimo Vladinu podršku za objedinjavanje hrvatskih šećerana

Autor: Milan Bešir
16. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Predsjednik uprave Vira kaže da je u Italiji pred zatvaranjem 14 šećerana, a upitan je i rad Ormoške, u vlasništvu Cosuma, koji je bio i vlasnik virovitičke šećerane

Virovitička Tvornice šećera Viro lani je ostvarila rekordnu proizvodnju šećera od 110.000 tona, u kojoj je 66.000 tona iz šećerne repe, što je za 17.000 tona više u odnosu na prethodnu godine, te 42.000 tona prerađenog žutog šećera iz uvoza.
Na njezinu sirovinskom području proizvedeno je 500.000 tona šećerne repe, 120.000 tona više nego 2004. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Transparentnost
Proizvedeno je i 18.676 tona melase i 22.074 tone repinih rezanaca, a ulaganjima u modernizaciju kapaciteti dnevne prerade šećerne repe povećani su sa 3500 tona na 6000 tona, istaknuto je na konferenciji za novinare Uprave šećerane Viro o rezultatima u 2005. godini. “Rekordni proizvodni rezultati doprinijeli su i iznimno uspješnom poslovanju u prošloj godini ostvarivanjem ukupnog prihoda od 498,771 milijuna kuna i dobiti od 99,187 milijuna kuna, koja će nakon oporezivanja iznositi oko 80 milijuna kuna. Svi ostvareni financijski rezultati udvostručeni su u usporedbi s rezultatima poslovanja u prethodnoj godini. Udio izvoza u ukupnom prihodu je oko 60 posto jer smo na tržištu zemalja EU u prošloj godini prodali 47.310 tona šećera, a od toga 65 posto na talijanskom tržištu, naglasio je Damir Barić, predsjednik Uprave. Ističe da je uspješno poslovanje pridonijelo i uspješnoj nedavnoj javnoj ponudi 25 posto dionica u vrijednosti 126 milijuna kuna, koje je kupilo njihovih 220 od ukupno 267 zaposlenih u toj najuspješnijoj hrvatskoj šećerani te da je na taj način ispunjeno obećanje njezinih vlasnika Zadre i Robića iz 2002. o udjelu zaposlenika i kooperanata u vlasništvu. Na taj način postignuta je transparentnost u poslovanju, a prikupljena sredstva koristit će se za nova ulaganja i moguće akvizicije.

Virovitička Tvornice šećera Viro lani je ostvarila rekordnu proizvodnju šećera od 110.000 tona, u kojoj je 66.000 tona iz šećerne repe, što je za 17.000 tona više u odnosu na prethodnu godine, te 42.000 tona prerađenog žutog šećera iz uvoza.
Na njezinu sirovinskom području proizvedeno je 500.000 tona šećerne repe, 120.000 tona više nego 2004. godine.

Transparentnost
Proizvedeno je i 18.676 tona melase i 22.074 tone repinih rezanaca, a ulaganjima u modernizaciju kapaciteti dnevne prerade šećerne repe povećani su sa 3500 tona na 6000 tona, istaknuto je na konferenciji za novinare Uprave šećerane Viro o rezultatima u 2005. godini. “Rekordni proizvodni rezultati doprinijeli su i iznimno uspješnom poslovanju u prošloj godini ostvarivanjem ukupnog prihoda od 498,771 milijuna kuna i dobiti od 99,187 milijuna kuna, koja će nakon oporezivanja iznositi oko 80 milijuna kuna. Svi ostvareni financijski rezultati udvostručeni su u usporedbi s rezultatima poslovanja u prethodnoj godini. Udio izvoza u ukupnom prihodu je oko 60 posto jer smo na tržištu zemalja EU u prošloj godini prodali 47.310 tona šećera, a od toga 65 posto na talijanskom tržištu, naglasio je Damir Barić, predsjednik Uprave. Ističe da je uspješno poslovanje pridonijelo i uspješnoj nedavnoj javnoj ponudi 25 posto dionica u vrijednosti 126 milijuna kuna, koje je kupilo njihovih 220 od ukupno 267 zaposlenih u toj najuspješnijoj hrvatskoj šećerani te da je na taj način ispunjeno obećanje njezinih vlasnika Zadre i Robića iz 2002. o udjelu zaposlenika i kooperanata u vlasništvu. Na taj način postignuta je transparentnost u poslovanju, a prikupljena sredstva koristit će se za nova ulaganja i moguće akvizicije.

Smanjiti troškove
Govoreći o planovima kupnje šećerana u Osijeku i Županji, Barić je sadašnje stanje razjedinjenosti u hrvatskoj industriji šećera ocijenio neodrživim s obzirom na pad cijena na europskome tržištu, što dovodi do zatvaranja tamošnjih šećerana, a takva sudbina mogla bi zadesiti i hrvatske šećerane ako se one ne objedine i na taj način smanje svoje proizvodne troškove. Naveo je primjer susjedne Italije u kojoj je pred zatvaranjem 14 šećerana, a zatvaraju se i neke šećerane u Austriji i Slovačkoj, te kako je upitan i daljnji rad slovenske Šećerane u Ormožu čiji je vlasnik nizozemska tvrtka Cosum, koja je svojedobno bila i vlasnik virovitičke.
“Svaka od tri naše šećerane za nabavu reprodukcijskih i drugih materijala potroši godišnje 40 milijuna kuna, a kada bi nabava bila jedinstvena ostvarile bi se izravne uštede samo u tome dijelu poslovanja od 150 milijuna kuna godišnje, dok bi posredni efekti objedinjavanja bili višestruko veći. Viro inzistira na tom objedinjavanju jer sutra nas ulaskom Hrvatske u EU čekaju proizvodne kvote. Sada se pregovara o izvoznim kvotama i očekujemo da to bude kvota od 200.000 do 220.000 tona šećera, što bi ojačalo našu poziciju ulaskom u EU, ali mi kod svoje kuće moramo raditi na tome da objedinimo industriju šećera i da ona sutra jeftinijom proizvodnjom bude konkurentna u EU gdje će i dalje padati cijena šećeru. To je uzrok zatvaranju tamošnjih šećerana, kojima će biti isplaćena odešteta na ime proizvodnih kvota iz čega će se pokriti otpremnine i ostali troškovi. Na Vladi je da pruži potporu našoj koncepciji objedinjavanja hrvatskih šećerana”, poručuje predsjednik Uprave.
Barić ističe da tri šećerane na tehničkoj razini uspješno surađuju, a što je potkrijepio i jedinstvenim kriterijima za ugovaranje ovogodišnje proizvodnje šećerne repe.

Uvode se HACCP i Košer

U ovoj godini Viro planira ulaganja od 5 do 6 milijuna eura pri čemu će najznačajnija ulaganja biti u proizvodnju tekućeg šećera i nove linije pakiranja šećera za tržište EU te uvođenje certifikata HACCP, Košer, Halal i IFS.
Istodobno, u ovogodišnju proizvodnju šećerne repe, Viro planira kod svojih kooperanata uložiti 45 do 50 milijuna kuna iznimno povoljnih kreditnih sredstava za kupnju sjemena, mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava i mehanizacije.

Autor: Milan Bešir
16. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close