Na radnom ručku HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika pod nazivom “Banke i poduzetnici u zajedničkoj misiji gospodarskog oporavka i oživljavanja investicija” predstavnici Erste banke prezentirali su okupljenim poduzetnicima svoja očekivanja o kretanjima domaćega gospodarstva do kraja ove i iduće godine, otkrili najveće zapreke pri kreditiranju domaćih poduzetnika te naveli mogućnosti alternativnog financiranja i najpovoljnije proizvode i kreditne linije u ponudi banke posebno prilagođene poduzetnicima.

Poduzetnici bankama najviše zamjeraju administrativno vrlo kompliciran i dugotrajan postupak ulaska u kreditni odnos, visoke kamate u odnosu na zemlje u kojima posluju njihove matične banke, ali i njihovu prilično pasivnu ulogu u osiguranju likvidnosti domaćih tvrtki kojima je zbog krize i pada prometa nužan reprogram obveza, istaknuo je na samom početku radnog ručka Petar Lovrić, predsjednik HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika. “Poduzetnici nam se žale da ih u praksi prilikom traženja kredita bankari vrlo često tretiraju kao pacijente i nastupaju prema njima kao skrbnici, a ne kao partneri. Velik nam problem predstavlja politika banaka prema kojoj one neke sektore, ovisno o svojim globalnim procjenama, proglase neperspektivnim pa praktično stanu s kreditiranjem tvrtki iz tog sektora. Zbog toga mali poduzetnici u tim sektorima praktično gube šansu za opstanak unatoč tome što imaju dobar poslovni plan, popis kupaca i dobre šanse za preživljavanje”, rekao je okupljenima Lovrić.

Preporuke za poslovanje
Da postoji prostor za poboljšanje odnosa između bankara i poduzetnika potvrdio je i Boris Centner, član Uprave Erste banke. “Istina je da smo prije imali opća pravila za kreditiranje po sektorima, no brzo smo shvatili da tako ne možemo kvalitetno pratiti klijente, posebno sada u krizi. Osnovni posao bankara je dobro procijeniti rizik, prepoznati dobar projekt i razumjeti svoga klijenta i tako se gradi kvalitetan odnos. Mi smo također mnogo naučili u ovoj krizi, znatno smo ubrzali svoje interne procedure i donošenje odluke o kreditiranju jer je to možda i ključna stvar za svakog poduzetnika”, rekao je Centner. Centner je poduzetnicima naveo osnovne preporuke za poslovanje koje pomažu i pri gradnji odnosa s bankom, a to su: držati se djelatnosti u kojoj ste najbolji, detaljno planirati svaki poslovni potez, optimizirati troškove, paziti na bonitet kupca, za nove proizvode ili pothvate obvezno naručiti neovisnu studiju i procjenu isplativosti te redovno komunicirati sa svojom bankom. Centner se osvrnuo i na neke od najvećih problema s kojima se susreće među domaćim poduzetnicima, a to su nedovoljno kvalitetan i obrazovan menadžment, ali i neracionalna potrošnja posebno u fazi investicije kada poduzetnici kupuju nove automobile, nepotrebno skupu uredsku opremu i sl. To sve, rekao je Centner, odbija bankare u daljnjem kreditiranju takvih poduzetnika. Gospodarski izgledi za sljedeću godinu sve su neizvjesniji prije svega zbog novog usporavanja gospodarstva eurozone, no prognoza Erste banke je da će gospodarski rast sljedeće godine iznositi do 1 posto, rekao je Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke. Napomenuo je ipak da bi u slučaju pada izvozne potražnje, koja sada zapravo jedina prema gore vuče naš gospodarski rast i eventualno slabije turističke sezone, rezultat mogao biti i znatno lošiji.

Nema nižih kamata
Kao najveću slabost Kovač je izdvojio relativno visoku zaduženost i visok proračunski deficit, zbog čega Hrvatska ima relativno visok rizik za ulaganja koji održava visokim i kamatne stope. Centner je tada objasnio da upravo zbog tako visokog rizika zemlje, ali i visokog troška regulacije HNB-a i skupih depozita domaće banke u ovoj situaciji više ne mogu smanjiti kamatne stope te tako pomoći poduzetnicima. Vladimir Kristijan, direktor Sektora gospodarstva Erste banke, poduzetnicima je prezentirao sve alternativne mogućnosti financiranja na domaćem tržištu, a to su fondovi za gospodarsku suradnju koji će u idućih pet godina investirati dvije milijarde kuna, zatim mreža poslovnih anđela koji investiraju u početnu fazu projekta te razne međunarodne institucije tipa EBRD, IBRD, IFC, DEG te fondovi EU. Najviše je istaknuo mogućnosti kreditiranja privatnog sektora iz fondova EU. Europska unija najviše financira projekte u primarnoj proizvodnji hrane (IPARD 101), u preradi hrane (IPARD 103), zatim mikropoduzeća u ruralnim područjima (IPARD 302) te mala i srednja poduzeća u uvođenju ekostandarda, standarda kvalitete i energetske učinkovitosti (IPA IIIc-povećanje konkurentnosti).