Na hrvatskom tržištu od nedavno se utaborio novi trgovac. Svjesni su, kažu u njegovu vodstvu, zasićenosti tržišta, poštuju konkurenciju no, za koju godinu, tvrde, upravo će oni biti najbolji i najveći. Riječ je o skandinavsko-baltičkom trgovačkom lancu B Hyper, koji ima 200 hipermarketa, dislociranih u više zemalja na krajnjem europskom sjeveru. Na svakom tržištu gdje stignu, najavljuju ambiciozno, žele osvojiti između 20 i 30 posto tržišnog udjela.

Od kako je polovicom svibnja u varaždinskom centru Lumini B Hyper otvorio svoj prvi prodajni objekt na ovdašnjem prostoru predsjednik Uprave Knut Kvisvik i na ponovnom druženju s novinarima prije nekoliko dana opet je samouvjereno iznio kako pripremaju ‘pakleni’ plan za osvajanje dobrih lokacija u svim većim gradovima. Unutar dva mjeseca koliko tek posluju u Hrvatskoj, Kvisvik je u više navrata isticao da kroje vrlo ozbiljne i konkretne planove za umrežavanje prodajnih objekata na čak stotinjak lokacija, a nekoliko bi se otvorenja navodno moglo dogoditi i prije Božića. Razmatraju više lokacija u Zagrebu, a uz metropolu njihovi razvojni projekti vezani su uz Split, Pulu, Osijek te Karlovac. S lokalnim vlastima pregovaraju o uvjetima ulaska u spomenute gradove, sve je što je Kvisvik za sada pripravan otkriti. Znakovito dodaje da su primili i više ponuda trgovačkih centara koji bi, prema Kvisviku, nekim dosadašnjim zakupcima htjeli otkazati ugovore i u prostore već uređene za sadržaj hipermarketa uvesti B Hyper. Osim ova dva koncepta za širenje na ovdašnjem prostoru Kvisvik izjavljuje da “pripremaju i akvizicije jednog ili više maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj”. Gdje su lokacije na kojima B Hyper namjerava graditi u Zagrebu? Koji su to trgovački centri u koje namjerava useliti? Znatiželja je još jača kod listanja imena trgovaca koje bi novi pridošlica na tržištu možda mogao preuzeti. Po modelu koji B Hyper razvija najbliži su mu Konzum, Plodine, Spar i križevački KTC. Nitko od njih međutim, za sada nije na prodaju.

Između trgovaca koji bi se mogli naći na nišanu B Hypera za prodajom svoga portfelja posegnuo je tek Željko Kerum koji je dio objekata prepustio lokalnom konkurentu, Tomislavu Mamiću, vlasniku Tomyja. Međutim, Kerum u Zagrebu ima samo jedan objekt koji se gabaritima uklapa u koncept B Hypera, smješten je u zaleđu Tehničkog muzeja, a uz golemi dvoetažni prodajni prostor nalazi se i veliko parkiralište. Atraktivnih prostora za nove objekte maloprodaje velikih formata, tvrde poznavatelji prilika, nema baš ni u Zagrebu niti u ostatku Hrvatske. Prvih 10 top trgovaca već odavno je zaposjelo primamljive lokacije, neki među njima gotovo da su prvi susjedi. Tko će pak koga istisnuti ispod krova trgovačkog centra da bi se smjestio B Hyper teško je ustvrditi. Centri koji praznim prostorima vape za sadržajem bivši su zagrebački Mandi te možda King Cross. Mnogi imaju praznih kapaciteta no, u pravilu se radi o manjim kvadraturama, neodgovarajućim za koncept B Hypera. Božić ipak nije daleko, preostali mjeseci pokazat će je li najavljena strategija B Hypera izvediva makar u manjem opsegu od najavljenoga ili je tek balon za utjehu jer, navodno u objektu u Luminiju nema očekivanog prometa. Osim toga, osvojiti 20-30 posto tržišta, ograničenog kakvo je hrvatsko i uz pad potrošnje, moguće je ili preuzimanjem Konzuma, koji danas ima taj udjel ili kupnjom u paketu Plodina, Mercatora, Lidla, Kauflanda i Metroa koji su lani zajedno imali prihod kao i Konzum.

Očekivanja

Prihod od 12 milijuna eura po trgovini
Varaždinski B Hyper Lumini prostire se na više od 5000 četvornih metara od kojih je 3500 prodajnog prostora gdje na policama kupcima nudi više od 30.000 različitih artikala. U ovaj hipermarket investirano je više od pet milijuna eura no, navodno bi gradnja svakog sljedećeg novog objekta u prosjeku stajala oko tri milijuna eura. Na cijenu B Hypera u Luminiju utjecali su, prema pojašnjenju Kvisvika, skupi projektno-administrativni troškovi kojih neće biti kod sljedećih investicija. Lokacija je presudna za moguću visinu prometa, od svojih budućih hipermarketa sličnih varaždinskom, otkrio je Kvisvik, očekuju između osam i 12 milijuna eura prometa godišnje.