Ukupan prihod pet većih alternativnih fiksnih operatera u 2009. godini dosegnuo je gotovo milijardu kuna, a oni navode da unatoč krizi čvrsto napreduju prema profitabilnosti. Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora H1 Telekoma Petar Čavlović kaže da će oni u idućih godinu dana ostvariti pozitivan EBIT na mjesečnoj razini. “Bit ćemo u mogućnosti sve operativne troškove kao i amoritizaciju pokrivati iz vlastitih prihoda”, uvjeren je Čavlović.

Servisiranje kredita
Predsjednik Uprave B.Neta Adrian Ježina navodi da oni očekuju slične pokazatelje u idućih godinu dana. “Štoviše, B.Net je već zabilježio neto dobit na mjesečnoj razini, i to tijekom jednog mjeseca, što očekujemo da ćemo ponoviti”, kaže Ježina. Dodaje pak da mnogo važnijim pokazateljem smatra mogućnost kompanije da servisira sve svoje kreditne obveze iz tekućeg poslovanja. Ti podaci za ostale operatere zasad nisu dostupni. Stručnjaci usto upozoravaju da bi ih bilo teško uspoređivati na EBIT razini jer alternativni operateri koriste različite poslovne modele, od preprodaje koja je investicijski manje zahtjevna do poslovanja na vlastitoj infrastrukturi koje iziskuje veća ulaganja i više utječe na EBIT razinu. Usporedimo li alternativne operatere prema prihodima, najveća je Optima telekom s prometom od 459,2 milijuna kuna u 2009. godini. Slijedi Metronet sa 213 milijuna kuna prometa pa B.Net sa 153,3 milijuna kuna koje je ostvario u financijskoj 2009. godini koja je zaključena u rujnu. Posljednji od većih telekoma svoje je rezultate objavio H1 Telekom, čiji je prihod u 2009. godini bio 115 milijuna kuna.Prema operativnoj dobiti, koja je često glavni pokazatelj uspješnosti u kapitalno intenzivnim industrijama kakve su i telekomunikacije, lani je najuspješniji bio Metronet koji je zabilježio EBITDA od 42,6 milijuna kuna. Slijedi ga Optima telekom sa 22,5 milijuna kuna operativne dobiti pa B.Net sa 18,4 milijuna i H1 Telekom sa 5 milijuna kuna.

Motor gospodarskog rasta
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore telekomunikacijsko tržište lani je vrijedilo 15 milijardi kuna. Podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture govore pak da sektor informatike i telekomunikacija predstavlja 5,5 posto hrvatskog BDP-a. U Europskoj uniji on je jedan od glavnih motora razvoja jer čini 40 posto gospodarskog rasta.Zamjenik NO H1 Telekoma Petar Čavlović kaže da se u idućem razdoblju očekuje pregrupiranje na telekomunikacijskom tržištu, i to kao posljedica spajanja T-Mobilea i T-Coma.

Trend

Mijenjanje operatera sve češće
Građani sve češće mijenjaju fiksne operatere. U posljednje tri godine taj se trend učetverostručio. Prema podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u ožujku 2007. godine bilo je 89.287 prenesenih brojeva, a u rujnu 2009. ukupno ih je preneseno gotovo 335.000.