EN DE

Agrokor bolji od Mercatora

Autor: Božica Babić
15. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Na Deloitteovoj listi 25 najvećih trgovaca regije nalazi se čak sedam kompanija iz Hrvatske

Agrokor je za prsa pretekao Mercator u nadmetanju trgovaca na tržištu Adria regije, i to drugu godinu uzastopno, podatak je iz Delloittove regionalne analize sektora maloprodaje za prostor koji uključuje BiH, Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju. Agrokorova maloprodaja na tim tržištima u 2010. ostvarila je 2,861 milijardu eura prihoda, Mercator 2,808 milijardi, dok je trećepozicionirana sa 1,113 milijardi srpska Delta Maxi grupa, koju je nedavno od bivšeg vlasnika Miroslava Miškovića preuzela belgijska korporacija Delhaize. Prvorangirana trojka prisvaja čak 60 posto prihoda ostvarenog među 25 najvećih trgovaca regije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Na ljestvici 25 top-trgovaca regije Adria sedam je iz Hrvatske. Riječke Plodine već drugu godinu sa 310, odnosno 328 milijuna eura prihoda stabilno drže deveto mjesto rang-ljestvice. Prema ocjeni Slavena Ćurića, menadžera u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu, Plodine na bolju poziciju ne mogu računati prije nego što ostvare iskorak s hrvatskog tržišta u regiju. Splitski Tommy je 14., križevački KTC 15., Diona Đure Gavrilovića 17., Kerum je 19. na ljestvici, Studenac 22. Najsnažniji rast prihoda među vodećim trgovačkim lancima iznosio je 18 posto u odnosu na 2009., a bilježe ga Lidl i Kaufland u vlasništvu Schwartz grupe. “Modelom diskontnih cijena Lidl i Kaufland uspijevaju privući sve veći broj klijenata”, iznio je Ćurić uz ocjenu kako vjeruje da će diskonteri nastaviti ekspanziju ne samo u Hrvatskoj nego i u Bosni i Hercegovini. U vlasničkoj strukturi dominiraju stranci, kupili su već 60% trgovačkih lanaca, ostatak je u rukama vlasnika iz zemalja regije. Internet kao kanal prodaje nudi tek 24% trgovaca, dok njih 68% ima svoju stranicu na Facebooku. Vlastitu robnu marku na policama nudi 72% trgovačkih lanaca, a Hrvati (45%) najveći su kupci, dok 32% Slovenaca uobičajeno kupuje trgovačke marke proizvoda, što prakticira samo 28% Srba. Konzum sa 1,57 milijardi eura ostao je lider hrvatskog tržišta, drugi je Tisak sa 399 te treći Mercator, čiji je prihod dosegnuo 372 milijuna eura. Poslovne strategije trgovačkih lanaca, ističu u Deloittu, mogu se podvući pod zajednički naziv globalnog trenda “kriza sličnosti”. Slijede jedni druge, kopiraju međusobno akcije. Ako se i uoči neka diferencijacija, ona je kratkotrajna. Pad potrošnje donio je promjenu fokusa s volumena prodaje na više profitne marže i veću operativnu efikasnost, taj je trend prisutan u maloprodaji i na globalnoj razini i u regiji. U Deloittu ocjenjuju da se u regiji Adria može očekivati daljnja polarizacija kupaca, koja će ići na ruku diskontnim trgovačkim lancima. Potrošnja osnovnih životnih dobara ostat će relativno stabilna, dok se pad može očekivati kod dugotrajnih dobara, što će uzrokovati optimizaciju zaliha kao jednu od mjera povećanja efikasnosti poslovanja.

Agrokor je za prsa pretekao Mercator u nadmetanju trgovaca na tržištu Adria regije, i to drugu godinu uzastopno, podatak je iz Delloittove regionalne analize sektora maloprodaje za prostor koji uključuje BiH, Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju. Agrokorova maloprodaja na tim tržištima u 2010. ostvarila je 2,861 milijardu eura prihoda, Mercator 2,808 milijardi, dok je trećepozicionirana sa 1,113 milijardi srpska Delta Maxi grupa, koju je nedavno od bivšeg vlasnika Miroslava Miškovića preuzela belgijska korporacija Delhaize. Prvorangirana trojka prisvaja čak 60 posto prihoda ostvarenog među 25 najvećih trgovaca regije.

Na ljestvici 25 top-trgovaca regije Adria sedam je iz Hrvatske. Riječke Plodine već drugu godinu sa 310, odnosno 328 milijuna eura prihoda stabilno drže deveto mjesto rang-ljestvice. Prema ocjeni Slavena Ćurića, menadžera u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu, Plodine na bolju poziciju ne mogu računati prije nego što ostvare iskorak s hrvatskog tržišta u regiju. Splitski Tommy je 14., križevački KTC 15., Diona Đure Gavrilovića 17., Kerum je 19. na ljestvici, Studenac 22. Najsnažniji rast prihoda među vodećim trgovačkim lancima iznosio je 18 posto u odnosu na 2009., a bilježe ga Lidl i Kaufland u vlasništvu Schwartz grupe. “Modelom diskontnih cijena Lidl i Kaufland uspijevaju privući sve veći broj klijenata”, iznio je Ćurić uz ocjenu kako vjeruje da će diskonteri nastaviti ekspanziju ne samo u Hrvatskoj nego i u Bosni i Hercegovini. U vlasničkoj strukturi dominiraju stranci, kupili su već 60% trgovačkih lanaca, ostatak je u rukama vlasnika iz zemalja regije. Internet kao kanal prodaje nudi tek 24% trgovaca, dok njih 68% ima svoju stranicu na Facebooku. Vlastitu robnu marku na policama nudi 72% trgovačkih lanaca, a Hrvati (45%) najveći su kupci, dok 32% Slovenaca uobičajeno kupuje trgovačke marke proizvoda, što prakticira samo 28% Srba. Konzum sa 1,57 milijardi eura ostao je lider hrvatskog tržišta, drugi je Tisak sa 399 te treći Mercator, čiji je prihod dosegnuo 372 milijuna eura. Poslovne strategije trgovačkih lanaca, ističu u Deloittu, mogu se podvući pod zajednički naziv globalnog trenda “kriza sličnosti”. Slijede jedni druge, kopiraju međusobno akcije. Ako se i uoči neka diferencijacija, ona je kratkotrajna. Pad potrošnje donio je promjenu fokusa s volumena prodaje na više profitne marže i veću operativnu efikasnost, taj je trend prisutan u maloprodaji i na globalnoj razini i u regiji. U Deloittu ocjenjuju da se u regiji Adria može očekivati daljnja polarizacija kupaca, koja će ići na ruku diskontnim trgovačkim lancima. Potrošnja osnovnih životnih dobara ostat će relativno stabilna, dok se pad može očekivati kod dugotrajnih dobara, što će uzrokovati optimizaciju zaliha kao jednu od mjera povećanja efikasnosti poslovanja.

Uloga Tiska

Fleksibilni kriteriji
Agrokor je s uključenim prihodom Tiska u 2009. u regiji Adria Mercator pretekao za 117 milijuna eura, u 2010. tek za 53. Na izravan upit zašto Tisak Agrokoru nije uračunat i u Hrvatskoj, Slaven Ćurić je uzvratio: “Razmišljali smo o više mogućnosti i odabrali ovu radi strukturiranijeg prikaza stanja na hrvatskom tržištu.”




Autor: Božica Babić
15. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close