EN DE

Agrar u obruču ledene oluje

Autor: Božica Babić
08. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Štete od snježne oluje u poljoprivredi tek će biti procijenjene, prvi podaci otkrivaju da su najviše stradali plastenici

Kakve je štete ovotjedna snježna oluja nanijela poljoprivredi još je nepoznato, no prema prvim procjenama najviše su uništeni plastenici. Predsjednik Odbora za povrtlarstvo Poljoprivredne komore Zoran Kovač tvrdi da će štete biti goleme. Izgradnja plastenika, pojašnjava, ovisno o kvaliteti izrade po četvornome metru stoji između 120 i 500 kuna, za površinu od 400 kvadrata treba investirati od 50.000 do 200.000 kuna. Prema tom modelu, iznosi Kovač, moguće je izračunati štete, no konkretni podaci mogu biti poznati tek za dva-tri tjedna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Na upit hoće li radi saniranja posljedica možda tražiti pomoć Vlade, rezignirano odgovara: “Nema smisla s obzirom na najavu da će poljoprivreda ostati bez milijardu kuna redovnih potpora.” U dolini Neretve malo tko je uspio sačuvati plastenike, ne samo da su rastrgane folije već su popustile i konstrukcije, kaže Mate Vujević. Nastradale su i mandarine, pouzdana procjena bit će moguća, pojašnjava, tek nakon što budu formirani pupovi, no već se može najaviti da će ovogodišnji urod podbaciti u odnosu na očekivanja od prije mjesec dana. I Jakša Najev, direktor Poljoprivredne zadruge Marina, strahuje od mogućih posljedica nevremena, posebno na maslinicma. Mnogi su, iznosi, prije mjesec dana poneseni visokim temperaturama krenuli u obrezivanje maslina, što bi sada moglo biti pogubno za urod. Vinogradi Badela 1862 u središnjim i sjevernim predjelima dobro podnose snježno nevrijeme, problema bi moglo biti na lokaciji Korlat kod Benkovca, kakvih znat će se tek nakon listanja trsova, kaže Dubravko Ćuk, direktor vinogradarstva i vinarstva. Croatia osiguranje u 2011. na poljoprivrednim policama ugovorilo je 150 milijuna kuna premije, što je gotovo 10% više nego 2010. CO prisvaja čak 90 posto ukupno ugovorene premije u domaćem agraru. Policama CO osigurano je 175.674 hektara, samo 8,69% ukupno obradivih površina, dok je istodobno u Sloveniji osigurano 17, u Austriji čak 78% hektara. Do kraja 2011. CO je za štete isplatilo 80 milijuna kuna, čak 90% za štete od tuče, ostatak za štete od mraza i oluje. Prema 2010. isplaćene štete veće su 6,3 milijuna kuna. Najviše se osigurava pšenica, kukuruz, grožđe i voće. Policama osiguranja pokriveno je samo 130 hektara maslinika. Oko 98% osiguranja pokriva samo osnovne rizike među kojima su tuča, požar i udar groma.

Kakve je štete ovotjedna snježna oluja nanijela poljoprivredi još je nepoznato, no prema prvim procjenama najviše su uništeni plastenici. Predsjednik Odbora za povrtlarstvo Poljoprivredne komore Zoran Kovač tvrdi da će štete biti goleme. Izgradnja plastenika, pojašnjava, ovisno o kvaliteti izrade po četvornome metru stoji između 120 i 500 kuna, za površinu od 400 kvadrata treba investirati od 50.000 do 200.000 kuna. Prema tom modelu, iznosi Kovač, moguće je izračunati štete, no konkretni podaci mogu biti poznati tek za dva-tri tjedna.

Na upit hoće li radi saniranja posljedica možda tražiti pomoć Vlade, rezignirano odgovara: “Nema smisla s obzirom na najavu da će poljoprivreda ostati bez milijardu kuna redovnih potpora.” U dolini Neretve malo tko je uspio sačuvati plastenike, ne samo da su rastrgane folije već su popustile i konstrukcije, kaže Mate Vujević. Nastradale su i mandarine, pouzdana procjena bit će moguća, pojašnjava, tek nakon što budu formirani pupovi, no već se može najaviti da će ovogodišnji urod podbaciti u odnosu na očekivanja od prije mjesec dana. I Jakša Najev, direktor Poljoprivredne zadruge Marina, strahuje od mogućih posljedica nevremena, posebno na maslinicma. Mnogi su, iznosi, prije mjesec dana poneseni visokim temperaturama krenuli u obrezivanje maslina, što bi sada moglo biti pogubno za urod. Vinogradi Badela 1862 u središnjim i sjevernim predjelima dobro podnose snježno nevrijeme, problema bi moglo biti na lokaciji Korlat kod Benkovca, kakvih znat će se tek nakon listanja trsova, kaže Dubravko Ćuk, direktor vinogradarstva i vinarstva. Croatia osiguranje u 2011. na poljoprivrednim policama ugovorilo je 150 milijuna kuna premije, što je gotovo 10% više nego 2010. CO prisvaja čak 90 posto ukupno ugovorene premije u domaćem agraru. Policama CO osigurano je 175.674 hektara, samo 8,69% ukupno obradivih površina, dok je istodobno u Sloveniji osigurano 17, u Austriji čak 78% hektara. Do kraja 2011. CO je za štete isplatilo 80 milijuna kuna, čak 90% za štete od tuče, ostatak za štete od mraza i oluje. Prema 2010. isplaćene štete veće su 6,3 milijuna kuna. Najviše se osigurava pšenica, kukuruz, grožđe i voće. Policama osiguranja pokriveno je samo 130 hektara maslinika. Oko 98% osiguranja pokriva samo osnovne rizike među kojima su tuča, požar i udar groma.

Cestovni prijevoznici

Izgubili milijune, a gubitke još nisu ni počeli zbrajati
Šteta za cestovne prijevoznike zbog snijega i hladnoće procjenjuje se na oko 102,3 milijuna kuna za samo jedan dan uzevši u obzir da u hrvatskom cestovnom prijevozu radi 45.000 vozila, a troškovi jednog dana iznose 300 eura (2,2 tisuće kuna). Marijan Banelli, predsjednik Uprave Hrvatskih cestovnih prijevoznika, potvrdio nam je da je taj iznos realan. S obzirom na prognozirani novi val hladnoće ovoga vikenda koji bi trebao potrajati do sredine veljače, cestovni prijevoznici gubitke će vjerojatno zbrajati u još jednoj rundi. Banelli stoga predlaže osnivanje fonda koji bi cestovnim prijevoznicima ublažio goleme štete zbog elementarnih nepogoda, kao što je to, primjerice, slučaj kod poljoprivrednika. “Da se ovakva snježna situacija dogodila prije Božića kada nitko zapravo ne radi, prošla bi tek kao snježna radost i štete ne bi toliko velike”, smatra Banelli.

Autor: Božica Babić
08. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close