U riziku od siromaštva živi 20,3 posto stanovništva Crne Gore, odnosno svaki peti građanin, dok je u sjevernoj regiji taj postotak 37,6 posto. U riziku od siromaštva je 28,4 posto djece, navedeno je u Anketi o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILC) za 2022. godinu, koju je objavila Uprava za statistiku Monstat.

To je djelomičan napredak jer je 2019. godine 24,5 posto građana bilo u riziku od siromaštva. “Stopa rizika od siromaštva u 2022. godini iznosila je 20,3%, što pokazuje postotak osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

Te osobe nisu nužno siromašne, samo imaju veći rizik da budu siromašne, jer im je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva”, navodi se u istraživanju.

Niski prihodi
Taj se postotak odnosi na članove kućanstva čiji su prihodi ispod praga siromaštva, što je, kako se navodi, za jednočlano kućanstvo iznosilo 2.576 eura godišnje (214,67 eura mjesečno), dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece do 14 godina. godine iznosila 5.409 eura godišnje ili 450,75 eura mjesečno. To znači da petina crnogorskih kućanstava ima prihode niže od 450 eura, koliko iznosi službena minimalna plaća.

Prema izračunu Monstata, kada bi se prihodi od socijalne pomoći isključili iz prihoda domaćinstva, stopa siromaštva iznosila bi 26,3 posto. To pokazuje da socijalne naknade djelomično smanjuju ovaj rizik.

Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) iznosila je 34,1 posto, što je nešto više od trećine stanovništva. To je postotak ljudi koji su u riziku od siromaštva, nalaze se u materijalnoj i socijalnoj situaciji u kojoj se moraju lišiti nekih osnovnih potreba i žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.

Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije (uskraćenost nekih osnovnih životnih potreba) iznosila je 18 posto i pokazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest osnovnih životnih potreba.

Statistički podatak poznat kao relativni jaz rizika od siromaštva iznosio je 29,5 prošle godine. On govori o besparici osobe koja je u riziku od siromaštva u odnosu na sam prag rizika i ukazuje na težinu položaja onih koji se nalaze u ovoj skupini građana. Što je ta brojka veća, to je veći intenzitet siromaštva. U 2019. godini iznosio je 33,1 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Gini koeficijent, kao pokazatelj dohodovne nejednakosti u 2022. godini iznosio je 31,5. Vrijednost ovog koeficijenta kreće se od 0 do 100, gdje 0 predstavlja potpunu jednakost, odnosno da svi ljudi u društvu imaju jednake prihode. U 2019. vrijedio je 34,1 posto, što znači da se djelomično smanjila razlika između onih s najvećim i najnižim primanjima.

Takozvani kvintilni omjer 2022. godine iznosio je 5,6. Pokazuje da je 20% stanovništva s najvećim primanjima u Crnoj Gori zarađivalo gotovo šest puta više od 20% stanovništva s najnižim primanjima. U 2019. godini taj je pokazatelj iznosio 6,7 posto. U posljednje tri godine minimalne plaće i mirovine rasle su za 100 do 120 posto, dok su prosječna primanja rasla po nižim stopama, što je utjecalo na smanjenje jaza između onih s najvećim i najnižim primanjima.

Najveći rizik
Prema tipu kućanstva, najveću stopu rizika od siromaštva imale su osobe u kućanstvima koja čine jedna odrasla osoba s najmanje jednim uzdržavanim djetetom i iznosila je 47,9 posto.

U kućanstvima koja čine dvije odrasle osobe s troje ili više uzdržavane djece rizik od siromaštva bio je 37,6 posto.