Posljednji podaci Nacionalne turističke organizacije da je u Crnoj Gori za 0,87 posto gostiju više nego prošle godine zbunjuju i uopće ne odgovaraju slici koju vidimo na terenu, ustvrdio je u razgovoru za Pobjedu Petar Golubović, direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, prenosi portal eKapija.

“U prvih pola ove godine u odnosu na isti period 2019. godine turista je manje za 45%. Imam osjećaj da se podacima prikriti realno stanje”, otvoren je Golubović. Ističe da su brojke iznenađujuće i smatra da nisu odraz realnog stanja na crnogorskom primorju gdje je i najviše dolazaka u ljetnoj sezoni.

“Ako je to tako, onda je netko odradio dobru kontrolu prijave gostiju jer smo prošle godine imali određeni broj turista u sivoj zoni. Ono što se vidi na terenu nimalo nije zadovoljavajuća situacija razvoja ljetne sezone”, upozorava Golubović.

Srbi se vratili u Grčku
Njegovo iskustvo s terena u posljednja dva mjeseca, kaže, pokazuje da je popunjenost u Herceg Novom dobra, dok je u Budvi, Ulcinju i Baru mnogo slabija od očekivanog. Istina je, dodaje Golubović, manje je automobila i trebalo je biti više dolazaka avionima, ali nije tako.

“Manje avio gostiju bilo je u lipnju u odnosu na isti mjesec 2021., kada ih je bilo oko 87.000, dok je ove godine 84.000. Uspoređujući s 2019. godinom to je, međutim, dva i po puta manje. Prema podacima koje su u petak priopćili Aerodromi Crne Gore, od 1. siječnja do 17. lipnja pristiglo je više od 840.000 avio putnika, što je 100 posto više nego 2021. i 70 posto u odnosu na 2019. godinu”, kaže Golubović.

Podaci koji su prvobitno priopćeni za prvih šest mjeseci poslovanja pokazivali su jako slab promet i broj dolazaka putnika, a onda je rečeno da je u 17 dana jula aerodrom opslužio ogroman broj ljudi i sasvim logično se nameće pitanje jesu li podaci ispravni i točni”, skeptičan je Golubović.

Tvrdi i da nam je špica sezone sve kraća, da će narednih dana sve biti puno, očekuje se veći priliv gostiju, ali to će trajati kratko. “Špica sezone svela se na manje od mjesec dana. U sljedećem će tjednu biti značajno veći broj dolazaka koji će trajati najkasnije do 20. augusta.

Nekada smo imali sezonu koja je bila znatno duža, zahvaljujući talijanskim turistima, koji su dolazili do kraja kolovoza. Evidentno je da je ove godine manje gostiju iz Srbije i da su se vratili Grčkoj. Prošle godine smo bili otvoreni za razliku od Grčke i to ih je okrenulo ka crnogorskom primorju”, kazao je Golubović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ove godine, ističe, podbacili i s Ulcinjom. Turistima koji dolaze s Kosova koji su značajno porodično popunjavali Ulcinj dogodio se administrativni problem. Maloljetne osobe ne mogu ući u Crnu Goru bez pasoša, dok su prošle godine mogli ulaziti s izvodom iz knjige rođenih.

Pošli su na put kao prošle godine i nitko ih nije obavijestio, izgleda to nije dobro iskomunicirano. Ljudi su se vraćali s granica i produžavali na albansko primorje i to je jedan od razloga zašto je Ulcinj ove godine slabo popunjen”, pojašnjava Golubović.

“Najbolja je popunjenost u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu jer tamo ima manje smještajnih jedinica nego u Budvi, Ulcinju možda i Baru”, kaže Golubović koji ima utemeljeno objašnjenje za to.

“Definitivno je manje ljudi, a svake godine imamo sve veći broj privatnog smještaja. Samim tim i da imamo jednako turista kao prošlih godina, popunjenost je manja. U Herceg Novom manje se gradi, dok je Budva kao destinacija sama po sebi po broju kapaciteta u stalnom porastu pri tom ne prateći strukturu i kapacitete plaža koji ostaju isti”, objašnjava Golubović.

Navodi primjer plaže u Petrovcu koja je ostala kakva jeste. Da su kapaciteti i samo 50 posto popunjeni gosti se ne bi imali gdje kupati. Napominje i da kao destinacija Crna Gora nije dobro odradila marketinške kampanje koje su trebale ići na tržišta koja su trebala da kompenzirati turiste s ukrajinskog i ruskog tržišta. Aerodrom Tivat prošle godine imao je sedam dolazaka aviona dnevno iz pet gradova Ukrajine.

Ove godine nema nijedan. Tu je bila Bjelorusija, a sada nema ni njih. Postoje nove destinacije koje su se otvorile i koje će se tek otvoriti ovog mjeseca, ali je to već kraj. Nismo spremno krenuli u sezonu”, tvrdi Golubović. Prema njegovu mišljenju, u ovo doba prošle godine trebalo je krenuti s pripremom ove sezone.

Diverzifikacija i marketing
“U Katowicama u Poljskoj odakle imamo direktnu avio liniju i gdje je 38 milijuna potencijalnih turista nismo imali uspješnu marketinšku kampanju. Prvenstveno mislim na Nacionalnu turističku organizaciju koja je zadužena za promociju Crne Gore kao destinaciju. Trebala je biti fokusirana ka tom tržištu. Imamo direktan let, ali imamo sporadičan dolazak gostiju. Moglo se organizirati i čarter letove ako bi zanimanje gostiju bilo veće”, predlaže Golubović.

“Kao destinacija moramo probuditi želju i interesiranje turista da dođu u Crnu Goru koja je vrlo konkurentna i nje preskupa za odmor, poručuje Golubović.

Kao greške koje su utjecale da sezona bude slabija navodi to što nije napravljena diverzifikaciju tržišta nego se posljednjih godina igralo na sigurno s turistima iz Rusije i Ukrajine.

“Ne bih tražio krivca, tako je kako je. Rat u Ukrajini, inflacija… Ali ne smije se oslobađati odgovornosti ljude koji su trebali, a nisu, bolje raditi. Marketinška kampanja trebala je biti značajno bolja jer nije napravljena diverzifikacija tržišta. Oslonili smo se na Rusiju i Ukrajinu iz kojih je prošle godine došla četvrtina turista.

To se nije uspjelo kompenzirati iako je ruka agresija na Ukrajinu započela u veljači. Iz grešaka treba učiti i treba razvijati emitivna tržišta i što više širiti kapacitet aerodroma jer smo avio-destinacija”, poručuje Golubović. Ne smatra utemeljenim tvrdnje premijera Dritana Abazovića da je crnogorsko primorje skupo kao Azurna obala.

“Daleko smo mi od Azurne obale u svakom obliku, pa i u cjenovnom. Premijer pretjeruje. Imamo različit dijapazon cijena. Nije isto ako ćete popiti kavu na Luštici u Čedi hotelu ili u nekom lokalu u Bečićima gdje je espresso samo euro. Isto tako imate ležaljke od 10 do 30 eura i paket aranžman u jednom odmaralištu u Budvi od 1000 eura gdje imate prenoćište, šampanjac, ostrige i dvije ležaljke.

Cijene jesu povećane od 20 posto na više. Razlog je inflacija koja je globalna. Turisti su toga svjesni jer i u njihovim zemljama su drastično povećane cijene zbog poskupljenja energenata i namirnica zbog rata u Ukrajini. Cjenovni faktor možda utiče na regiju, ali na zapadnoeuropsko tržište ne. Turisti s tih emitivnih tržišta kažu da smo cjenovno konkurentni”, tvrdi Petar Golubović, direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma.