Nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja uz ostvarenje realne stope rasta od 4,8 posto u idućoj godini, te ograničavanje inflatornih pritisaka, glavne su karakteristike proračuna za iduću godinu, najavio je ministar financija Novica Vuković.

“Glavni pokretači gospodarskog rasta su osobna potrošnja kućanstava, početak novog investicijskog ciklusa koji će biti potaknut poboljšanjem poslovnog okruženja regulatornim reformama i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih kretanja u turizmu te provedba strukturnih reformi. – rekao je Vuković, prenosi RTCG.

Investicijski ciklus
Pokretanje novog investicijskog ciklusa, kako je pojasnio, podržat će perspektive gospodarskog rasta realizacijom značajnih investicija, posebice u sektoru turizma, energetike, cestovne i komunalne infrastrukture te telekomunikacija i IT-a, uz nastavak izgradnje autocesta.

Vuković je precizirao da su izvorni prihodi proračuna za iduću godinu planirani u iznosu od 2,88 milijardi eura.

“Osim smanjenja poreznog opterećenja na plaće, dohodak raste zbog povećanja naplate poreza na dodanu vrijednost (PDV), na dohodak, na dobit, trošarina, igara na sreću, kao i donacije – kazao je Vuković.

Ukupni rashodi planirani su u iznosu od 4,03 milijarde eura i za 505 milijuna eura veći su od ovogodišnjih. “Najznačajnija izdvajanja odnose se na obveznu potrošnju i infrastrukturne projekte – rekao je Vuković.

Za prava iz područja mirovinskog i invalidskog osiguranja predviđeno je 777 milijuna eura, za sektor prometa 242 milijuna eura, za zdravstvo 474 milijuna eura, a za obrazovanje i znanost 362 milijuna eura. Kapitalni proračun predviđen je na oko 280 milijuna eura, a u njemu će se financirati 341 projekt.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Novo zaduživanje isključivo je vezano uz servisiranje duga države i financiranje kapitalnih izdataka – rekao je Vuković. Komentirajući Odluku o zaduženju, rekao je da Crnoj Gori u idućoj godini dospijeva 820 milijuna eura glavnice, a da je kapitalni proračun na razini od 280 milijuna.

“Riječ je o nečemu što je definirano na 1,14 milijardi eura, ali zbog pričuve koju smo uspjeli stvoriti ove godine, vjerujemo da ćemo se zadužiti do 900 milijuna eura za financiranje obveza iz prethodnog razdoblja – rekao je Vuković.

Premijer Milojko Spajić izjavio je da u prijedlogu zakona o proračunu nema prihoda od koncesija za zračne luke. “Nismo ih brojali. To je pravi pristup stvarima – smatra Spajić. Dodao je da se projektom Velje brdo nastoji minimalno opteretiti proračun, kao i da je on uvršten u kapitalni proračun.

Spajić je naveo da je značajan koncept tekućeg deficita, koji predstavlja deficit kada se od svih prihoda oduzmu tekući rashodi, koji ne uključuju kapitalna ulaganja. “Taj trenutni saldo najvažnije je pratiti. Zadnje četiri godine imamo tekući suficit, a kada imate suficit državi ništa ne nedostaje. To je zlatno pravilo javnih financija – objasnio je Spajić.

On je naveo da Crna Gora sada ispunjava kriterije iz Maastrichta zahvaljujući novoj filozofiji razmišljanja koja se dogodila u prosincu 2020. “Čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, ostale uvjete ispunjavamo. Zbog fiskalne discipline i svega što provodimo držimo liniju fiskalne odgovornosti i ekonomske budućnosti Crne Gore – rekao je Spajić.

Prihodi proračuna
“Bruto domaći proizvod (BDP) u siječnju 2021. iznosio je 4 milijarde eura, a sljedeće godine će se gotovo udvostručiti, na blizu 8 milijardi eura. Realni rast je bio 6,5 posto u posljednje četiri godine – rekao je Spajić.

Naveo je da ove godine proračun ima povećanje prihoda od 100 milijuna eura, iako su smanjili doprinose. Spajić je rekao da nisu zadovoljni cijenama u Crnoj Gori i da će još više raditi na njihovom smanjenju. “Ovo je mali pad, ali je pad. U rujnu je bila deflacija, a u listopadu inflacija nula posto – dodao je Spajić.