Službenik ruskog veleposlanstva u Podgorici kojega je crnogorska vlada proglasila nepoželjnom osobom i naredila mu da napusti  zemlju je Viktor Antipin, objavio je u subotu podgorički dnevnik Pobjeda.

Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova u petak je objavilo da je proglasilo personom non grata diplomata veleposlanstva Ruske Federacije, akreditiranog u Crnoj Gori ne navodeći njegovo ime, uz obrazloženje da je to učinjeno na osnovu “procjene relevantnih sigurnosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ruskog diplomate koje su u suprotnosti s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima”.

Pobjeda piše, pozivajući se na izvore iz crnogorskog MVP-a, da se radi o Viktoru Antipinu, za kojega taj list tvrdi da nije diplomat već obavještajac – zaposlenik Vanjske obavještajne službe Rusije (SVR).

U diplomatskoj noti koju je crnogorski MVP uručio ruskom veleposlaniku u Podgorici diplomatu je naređeno da u roku od 72 sata napusti Crnu Goru.

Veleposlanstvo Rusije nije reagiralo na diplomatsku notu crnogorskog MVP-a.

Crnogorski mediji ranije su izvijestili da se Antipin prije dva tjedna tajno sastajao s predsjedavajućim skupštine Crne Gore Strahinjom Bulajićem, članom prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF) u jednom kafiću u Danilovgradu, desetak kilometara udaljenom od Podgorice.

Tu informaciju potvrdio je i sam Bulajić i  u reakciji na medijske navode priopćio da mu kao predsjedavajućem parlamenta pripadaju susreti sa diplomatima koji službuju u Podgorici, pa tako i s ruskim.

Opstrukcija uspostave nove vlade

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Strahinja Bulajić, visokokotirani dužnosnik prosrpskog i prosruskog DF-a, preuzeo je vođenje crnogorskog parlamenta nakon što je početkom veljače smijenjen dotadašnji predsjednik skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.

Preuzimanjem predsjedavanja Bulajić je dobio nadležnosti zakazivanja sjednica crnogorskog parlamenta, pa je on taj koji bi trebao zakazati sjednicu na kojoj bi se birala nova crnogorska vlada.

Međutim, Bulajić je priopćio da ne kani uskoro zakazati tu sjednicu, već planira iskoristiti zakonske procedure i prolongirati sjednicu do početka ljeta.

Na taj način bi vlada Zdravka Krivokapića, koja je smijenjena početkom veljače, ostala u tehničkom mandatu još nekoliko mjeseci.

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović nedavno je mandat za sastav nove vlade da Dritanu Abazoviću iz Ujedinjene reformske akcije, koji je tijekom konzultacija priopćio da ima većinu od 41 zastupnika za izbor nove vlada.

Abazović je ranije najavio formiranje manjinske vlade u koju bi ušle manjinske partije, no njezino potvrđivanje neće biti moguće do ljeta ako Bulajić nastavi odbijati zakazati sjednicu parlamenta.

Vlada Zdravka Krivokapiće, prva bez Đukanovićevog DPS-a u novijoj povijesti zemlje, formirana je krajem prosinca 2020. godine i u njezinom sastavu su bili stručnjaci. Na njezin sastav veliki utjecaj imala je Srpska pravoslavna crkva, pa je prvi korak nove vlade bila prilagodba zakona o slobodi vjeroispovijesti zahtjevima SPC-a.

Rusko miješanje i pokušaj državnog udara 2016. godine 

U listopadu 2016. godine, kako je to utvrđeno u sudskom procesu, Rusija je uz pomoć čelnika prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta pokušala u Crnoj Gori državni udar i likvidaciju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

Za pokušaj prevrata nakon jednogodišnjeg suđenja na zatvorske kazne osuđena su dvojica ruskihh obavještajaca te čelnici DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević.

Nakon što se u Crnoj Gori 2020. godine promijenila vlast, a Đukanović nakon tri desetljeća  poražen na izborima, ta presuda je ukinuta i vraćena na ponovno odlučivanje, te su iz pritvora pušteni svi optuženi.