Crna Gora godišnje proizvede gotovo 800 tona slatkovodnih pastrva dok su potrebe veće od 1200 tona. “Imamo kapacitete i znanje da povećamo proizvodnju i dobar dio izvezemo i za to nam je potrebna veća podrška države”, kaže Božidar Krsmanović, vlasnik nikšićke tvrtke Ribnjak u sklopu koje posluje i najveći ribnjak u Crnoj Gori, na Pivskom jezeru.

Potražnja za pastrvama stalno raste, ali ih je sve teže proizvoditi jer su klimatske promjene izražene, manje je kišnih dana, a ljeti sve više tropskih.

Porasla je cijena ribe, ali ona sporije raste od troškova i velika je konkurencija tvrtki iz Bosne i Hercegovine koje od svoje države imaju subvenciju od 75 centi.

“Naši proizvođači ribe nemaju tu podršku iako je godinama traže. Nadležni kažu da su pregovori s Europskom unijom o pristupanju poodmakli i da sada nemaju pravo odobriti izravne subvencije”, objašnjava Krsmanović.

Resorno ministarstvo prošle godine odobrilo je podršku, međutim to je bilo nedovoljno zbog poskupljenja, prije svega riblje hrane.

“Dobro bi bilo kada bi država smanjila poreznu stopu na ribu sa 21 posto na 7, kao što je npr. za pileće meso”, dodaje Krsmanović.

Prema njegovim riječima, proizvodni potencijal velik, ima i znanja, a sve je veća potražnja iz susjednih zemalja.

Troškovi proizvodnje stalno rastu. Na primjer, ističe Krsmanović, prije dvije godine za šleper riblje hrane trebalo je izdvojiti 26.000 eura, a danas 10.000 više.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost