Socijalnim transferima treba upravljati kroz bolje usmjeravanje prava na naknade prema najugroženijima, a fond plaća u javnom sektoru treba obuzdati u srednjoročnom razdoblju, dok se u narednom razdoblju očekuje postupno povećanje rasta javni dug Navedeno je u službenom priopćenju tima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) predvođenog Srikantom Seshadrijem, koji je boravio u Crnoj Gori od 29. siječnja do 9. veljače.

Ekonomski izgledi
Nakon snažnog učinka u 2023., očekuje se da će rast biti umjeren u 2024. Gospodarstvo je 2023. zabilježilo snažan rast, od procijenjenih šest posto, budući da je turizam premašio razine iz 2019., a priljev migranata nastavio je podržavati privatnu potrošnju.

Nastavljeni su pozitivni trendovi na tržištu rada, gdje je došlo do povećanja razine zaposlenosti i participacije radne snage. Očekuje se da će rast turizma u 2024. godini biti na umjerenoj razini. Ne bude li dodatnih neto priljeva migranata, vjerojatno će doći do usporavanja rasta potrošnje.

Stoga se ukupni gospodarski rast očekuje na umjerenoj razini od 3,7 posto. Inflacija je pala sa svog vrhunca od 17,2 posto u 2022. na 4,3 posto u prosincu 2023., značajno smanjujući jaz s inflacijom u eurozoni.

Hoće li se ovaj trend nastaviti ovisi o međunarodnom okruženju za cijene roba i domaćim pritiscima na plaće. Vanjski deficit tekućeg računa naglo se smanjio na procijenjenih 11 posto BDP-a u 2023.

Priljevi izravnih stranih ulaganja u sektor nekretnina i dalje su dominantan prepoznatljivi izvor financiranja deficita tekućeg računa. Kako će rast turizma biti umjeren, očekuje se da će se deficit tekućeg računa vratiti na povijesni prosjek od oko 13 posto BDP-a u srednjoročnom razdoblju.

U 2023. godini zabilježen je fiskalni suficit opće razine države koji se uglavnom temeljio na jednokratnim čimbenicima, dok se povratak na deficit očekuje od 2024. godine. Nastavak dobrih rezultata poreznih prihoda, privremena povećanja neporeznih prihoda, kao i niža potrošnja od proračunske, pomogli su da javne financije budu u suficitu 2023. godine.

U 2024. godini očekuje se fiskalni deficit od oko 3,5 posto BDP-a. Očekuje se da će ukidanje izuzeća uvedenih tijekom pandemije i povoljnije stope PDV-a, povećanja trošarina, kao i veći prihodi od igara na sreću djelomično nadoknaditi povećanje potrošnje u proračunu za 2024.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Rast duga
Očekuju postupno povećanje javnog duga na temelju sadašnjih politika. Pad javnog duga s vrhunca od 107 posto BDP-a u 2020. na procijenjenih 62 posto u 2023. potpomognut je postpandemijskim oporavkom, visokom inflacijom i korištenjem depozita akumuliranih izdavanjem velikog duga u 2020.

Ne poduzmu li se dodatne mjere za smanjenje fiskalnog deficita, očekuje se postupno povećanje duga u narednim godinama. Od 2022. godine zabilježen je trajni gubitak dohotka zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i uvođenja neoporezivog dijela dohotka porezom na dohodak, kao i zbog povećanja rashoda za socijalnu zaštitu.

Zakonom o proračunu i fiskalnoj odgovornosti Crne Gore već je definirana gornja razina omjera duga prema BDP-u od 60 posto. Konvergencija prema ovoj gornjoj granici do 2028. (koja je ciljna godina Vlade za pristupanje Crne Gore EU) može se postići održavanjem nenegativnog primarnog salda od 2026. nadalje.

Preporučaju da se snažno opredjeljenje za sidrenje duga i strategija nadležnih tijela o tome kako to poštivati ​​bude istaknuto uključena u Vladine Smjernice makroekonomske i fiskalne politike koje bi trebale biti usvojene i korištene u proračunskoj dokumentaciji tijekom sljedećih godina.