Javno-privatno partnerstvo, koje nudi višestruke koristi, u Crnoj Gori još nije dovoljno zastupljeno, ocijenila je Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, prenosi portal rtcg.me.

“Za realizaciju te vrste ugovora nužan je usklađen pravni, regulatorni i politički okvir. To je i jedan od uvjeta za privlačenje stranih investicija”, kazala je N. Drakić na panelu Komore o javno-privatnom partnerstvu kao šansi za valorizaciju potencijala Crne Gore.

Iskustva zemalja EU i regije pokazuju da izbor projekata javno-privatnog partnerstva treba temeljiti na sveobuhvatnim i sistemskim analizama, uz odgovarajuću procjenu rizika, a projekti na lokalnoj razini moraju biti usklađeni s prostornim planovima lokalne uprave.

S ili bez elemenata koncesije
“Uspješno realizirani projekti pokazuju da je primjena javno-privatnog partnerstva dovela do efikasnijih usluga javnih poduzeća i unapređenja tehnologija, osuvremenjavanja proizvodnih procesa i usvajanja novih standarda kvalitete u privatnom sektoru koji tako unapređuje konkurentnost, povrat investicija može biti veći, a omogućen je i lakši pristup financijama”, navela je N. Drakić.

Direktorica Direktorata za politiku javnih nabava u Ministarstvu financija, Jelena Jovetić, podsjetila je da je Zakon o javno-privatnom partnerstvu donijet 2019. godine, ali da još nije zaživio u punom kapacitetu zbog nedovoljno prakse i novih projekata.

“Kada smo pripremali Zakon o javno-privatnom partnerstvu željeli smo u nj prenijeti međunarodnu praksu i uključiti određene domaće specifičnosti. Zakonom se željela osigurati podjela prava i rizika između javnog i privatnog partnera.

Htjeli smo podijeliti teret realizacije javnih usluga s ciljem osiguravanja njihove kvalitete, jer bez njih modalitet javno-privatnog partnerstva nema svrhu, odnosno nema elemente dobrog ugovora i projekta”, rekla je J. Jovetić.

Navela je kako je specifičnost javno-privatnog partnerstva zaključivanje ugovora na rok do 30 godina, što je europski standard. Također, ukazala je da važan segment svakog projekta predstavlja analiza opravdanosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Važna novina je da zakon obuhvaća i financijere, odnosno banke, što je bitno s aspekta sigurnosti, održivosti i financija. Također, veoma je važno što regulativa ostavlja mogućnost da zainteresirani iniciraju projekt javno-privatnog partnerstva s ili bez elemenata koncesije.

Dobri primjeri iz Podgorice
“To je od suštinske važnosti, jer se daje prostor da svako od nas podnese inicijativu i sudjeluje u procesu javno-privatnog partnerstva”, kazala je Jovetić i apostrofirala da je cjelokupna svrha projekata javno-privatnog partnerstva da se održi kontinuitet u pružanju javnih usluga, jer je cilj povećanje njihove kvalitete za krajnjeg korisnika.

Direktor Agencije za investicije, Mladen Grgić, rekao je da je fokus agencije na promociji javno-privatnog partnerstva.

“U proteklih šest mjeseci obišli smo sve crnogorske općine – potencijalne javne naručitelje, gdje smo prezentirali značaj javno-privatnog partnerstva”, kazao je Grgić i dodao kako je cilj tog partnerstva da se podijeli rizik.

Predstavnik odvjetničkog ureda Moravčević, Vojnović i partneri, u suradnji s odvjetničkom tvrtkom Schoenherr, Miloš Laković, predstavio je uspješne projekte i iskustva iz prakse u implementaciji javno-privatnih partnerstava i koncesija u Crnoj Gori i regiji.

Laković je kazao da je koncept javno-privatnog partnerstva i koncesija u posljednje vrijeme postao privlačan i poželjan način financiranja gradnje, održavanja i rada javne infrastrukture i javnog servisa u regiji. Kao primjere dobrih projekata kroz javno-privatno partnerstvo naveo je izgradnju podzemnih garaža na trgovima Nezavisnosti i Božane Vučinić u Podgorici, te odlagalištu Vinča u Beogradu.