U Crnoj Gori za sada nema najava sličnih mjera, niti nastavka akcije “Stop inflaciji” koja je kratko trajala u ožujku i travnju ove godine.

Jedina mjera kojom se može pomoći dijelu građana jest da će rujanske mirovine biti povećane za pet posto umjesto redovnog usklađivanja od 2,5 posto, odnosno od početka godine ukupno su povećane za 17 posto.

Trgovci na udaru
Podaci Uprave za statistiku Monstata, objavljeni u petak, pokazuju da se inflacija u Crnoj Gori ponovno ubrzava. Godišnja stopa inflacije u srpnju je iznosila 6,9 posto, a u kolovozu je porasla na 8,6 posto, dok je mjesečna stopa inflacije u kolovozu iznosila 1,7 posto i bila je najviša od lipnja prošle godine. U posljednjih 20 mjeseci, samo u ožujku ove godine, mjesečna stopa inflacije bila je negativna – 0,7 posto. Novim poskupljenjem cijene hrane u kolovozu više su za 46,4 posto u odnosu na srpanj 2019.

Hrvatska narodna banka nedavno je znanstvenom studijom utvrdila da je najveći krivac za njihovu inflaciju rast trgovačkih marži, odnosno dobiti uvoznika i trgovaca. Centralna banka Crne Gore je za inflaciju okrivila rast cijena na međunarodnom tržištu, ali bez znanstvenog pokrića.

Ni vlada se ne slaže oko uzroka inflacije. Ministar financija Aleksandar Damjanović za to je okrivio trgovce, rekavši da imaju najveće marže u Europi, a da uvoznici i trgovci bilježe rekordnu dobit.

Ministar gospodarstva i turizma Goran Đurović, u čijem je resoru trgovina, rekao je da trgovci nisu krivi i da cijene u Crnoj Gori nisu više nego u susjednim zemljama. Đurović je prije desetak dana najavio moguće nove razgovore s trgovcima o nastavku akcije “Stop inflaciji”, no u međuvremenu o tome nije bilo dodatnih informacija.

U međuvremenu je Odbor za trgovinu PKCG odbacio tvrdnje da su njihove marže glavni uzrok inflacije, kao i da “izjave dužnosnika i analitičara o cijenama u trgovačkim lancima, koje se iznose u medijima, imaju tendenciju da istrgnut iz ekonomskog konteksta, bez dovoljno argumenata i poznavanja pravog tržišta”.

Opskrbni lanci
“Razlozi visokih cijena su brojni, a primarni je taj što Crna Gora još uvijek nema dovoljnu proizvodnju svoje hrane i brojnih drugih proizvoda široke potrošnje, te je kao takva uvozno orijentirana. Drugi veliki razlog je činjenica našeg malog tržišta za koje ne vrijede isti uvjeti uvoza kao za velike zemlje koje imaju veliku vlastitu proizvodnju i veliki obrt, pa im se uvozni proizvodi nude pod neusporedivo boljim uvjetima.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kada se tome pridodaju poremećaji na tržištu, uzrokovani pandemijom, koji se još osjećaju, zatim rat u Ukrajini, te globalna inflacija, može se shvatiti da cijene ne diktira samo trgovina lancima, ali i uslovima poslovanja i okolnostima u kojima se nalazimo”, navodi se u saopštenju PKCG.

No, cijene u Crnoj Gori rastu i kada padaju na međunarodnom tržištu, kao i u razdobljima kada je Vlada smanjivala zalihe i ukidala ili snižavala stope PDV-a.

Primjerice, nakon izbijanja rata u Ukrajini, cijene pšenice su skočile na preko 40 centi po kilogramu, a bilo ju je teško pronaći. Sada na burzi u Novom Sadu košta 16 centi, a najjeftinije brašno na crnogorskim pijacama košta 55 centi, a pola kilograma osnovnog pšeničnog kruha 80 centi.