Pokret “Evropa sad” (PES) najavio je smanjenje punog radnog vremena s 40 na 35 sati tjedno, odnosno na sedam sati dnevno. Iz te političke stranke nisu odgovorili na pitanje Pobjede da li su uradili analizu – studiju koja pokazuje da je ovo rješenje realno i održivo za Crnu Goru u ovom trenutku.

U Udruženju poslodavaca Crne Gore (CUP) traže opsežnu analizu i upozoravaju da se tuđa iskustva ne mogu uvijek primijeniti; iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) podupiru ideju, a iz Ministarstva rada i socijalne skrbi smatraju da je sve što su socijalni partneri dogovorili dobro.

Podrška sindikata
“Ta inicijativa korespondira s našim rješenjem i nastojanjima te ćemo je snažno podržati i inzistirati na njenoj realizaciji kod nove Vlade. Imajući u vidu da su poslodavci suočeni s manjkom, a država i društvo egzodusom radne snage u zemlje EU.

Cijenimo da i poslodavci i Vlada razumiju da je krajnje vrijeme da stvorimo uslove za dostojanstven rad, koji će dovesti do veće produktivnosti i stvaranja nove vrijednosti”, poručili su iz Unije slobodnih sindikata Pobjedi.

“Treba imati u vidu da u ovaj fond sati ulazi i prekovremeni rad. Realno je da Crna Gora, koja pretendira da bude lider u procesu europskih integracija, počne sustizati zemlje EU”, kažu iz USSCG.

Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca navode da je ovaj prijedlog ozbiljna strateška odluka s dugoročnim posljedicama na ukupni društveno-ekonomski razvoj.

“Imajući to u vidu, najmanje što treba očekivati ​​je da se takva ideja sveobuhvatno analizira i da se na temelju tog saznanja donose odluke”, kazali su iz CUP-a.

Potencijalne zamke
“Ono što je dobro za jedno gospodarstvo može biti loše za drugo, jer učinci mjera ovise o specifičnostima svakog gospodarstva, kulturno-povijesnim uvjetima, demografskim karakteristikama, psihografskim, geografskim i mnogim drugim.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To znači da se takva odluka mora sagledati na više razina, a jednostavno preslikavanje tuđe prakse na domaće prilike može biti pogubno”, upozorili su iz CUP-a i naglasili da, ako se već razmišlja, moraju biti uključeni svi zainteresirani subjekti stručne i laičke javnosti.

Inzistiraju na skeniranju stanja u gospodarstvu, te nizu istraživanja i analiza koje bi “bile polazište za stručnu raspravu, a ne temelj za donošenje konačne odluke”, jer skraćenje radnog vremena nije samo ekonomska odluka, nego ali ima mnogo aspekata i mogućih posljedica.

Iz Ministarstva rada i socijalne skrbi poručuju da su, sukladno propisima EU i Međunarodne organizacije rada, dužni predložiti izmjene Zakona o radu. “Radna skupina koju čine predstavnici ovog ministarstva, resornih resora i socijalnih partnera (reprezentativnih sindikalnih organizacija i udruga poslodavaca) radi na izmjenama zakona, a rok je treći kvartal 2024. godine.

Ističemo da nužan je konstruktivan socijalni dijalog sve tri strane koji će rezultirati konsenzusom”, poručuju iz Ministarstva. Istaknuli su da će prijedlog izmjena zakona biti stavljen u javnu raspravu.