Tehnički standardi i druge necarinske procedure predstavljaju izazov, zbog čega je agenda CEFTA-e usmjerena na pojednostavljenje, harmonizaciju i digitalizaciju.
Regionalna trgovinska suradnja dobila je značajan zamah od stupanja na snagu Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), čiji su učinci vidljivi kroz rast trgovinske razmjene i unapređenje gospodarskih odnosa između zemalja članica.
Podaci iz 2023. godine pokazuju impresivan napredak – ukupna robna razmjena unutar CEFTA regije dosegla je 8,5 milijardi eura, što je povećanje od čak 62,4 posto u odnosu na 2018. godinu, objavila je Pobjeda.
Regionalna trgovinska suradnja dobila je značajan zamah od stupanja na snagu Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), čiji su učinci vidljivi kroz rast trgovinske razmjene i unapređenje gospodarskih odnosa između zemalja članica.
Podaci iz 2023. godine pokazuju impresivan napredak – ukupna robna razmjena unutar CEFTA regije dosegla je 8,5 milijardi eura, što je povećanje od čak 62,4 posto u odnosu na 2018. godinu, objavila je Pobjeda.
Ovaj rezultat potvrđuje važnost CEFTA sporazuma ne samo kao platforme za liberalizaciju trgovine, već i kao instrumenta za približavanje regije europskom tržištu. Crna Gora se istaknula kao jedan od lidera u povećanju izvoza, što ukazuje na sve veće mogućnosti i potencijale koje CEFTA donosi svojim članicama.
“Tijekom 2023. godine izvoz Crne Gore u CEFTA-u dosegnuo je 326,7 milijuna eura, što je povećanje od 103,2 posto u odnosu na 160 milijuna eura u 2018. godini. U istom razdoblju ukupan crnogorski izvoz porastao je sa 400 milijuna eura u 2018. na 674,3 milijuna eura u 2023. godini, bilježeći rast od 68,5 posto. Istovremeno, ako pogledamo pokrivenost izvoza uvozom, Crna Gora je tijekom 2023. godine ostvarila bolje rezultate u pokrivenosti uvoza izvozom unutar CEFTA-e od 32,9 posto u odnosu na 2018. kada je ta vrijednost iznosila 22,1 posto, što pokazuje da više raste vrijednost izvoza u CEFTA-u nego uvoza. Ovi podaci posebno dolaze do izražaja kada pogledamo pokrivenost ukupnog uvoza Crne Gore izvozom, koja je u 2023. godini iznosila 17,7 posto – kažu u CEFTA-i.
Sigurno je da je unapređenje trgovinskih odnosa u regiji kontinuiran proces, na kojem je potrebno stalno raditi.
“Okvir za to u sljedeće četiri godine daje druga iteracija Akcijskog plana za uspostavu Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), koji su čelnici Zapadnog Balkana usvojili 14. listopada, na prošlom summitu Berlinskog procesa. Novi Akcijski plan, koji je jedan od preduvjeta za korištenje potencijala Plana rasta za Zapadni Balkan, pruža solidnu osnovu ne samo za unapređenje regionalne trgovine i uklanjanje necarinskih barijera, već otvara i nove mogućnosti suradnje s EU, kroz postupno povezivanje s jedinstvenim tržištem EU – poručuju iz CEFTA-e. Upravo je to uloga CEFTA-e, ne samo olakšati trgovinsku integraciju regije, već i pridonijeti ubrzanom usklađivanju sa zakonodavstvom Europske unije kroz primjenu standarda i prakse EU, čime se ubrzava proces europskog integracija. “Iz perspektive tvrtki, to usklađivanje često podrazumijeva uvođenje visokih standarda koji im pomažu ojačati svoju konkurentnost, ostvariti bolje poslovne rezultate i pripremiti se za nastup na zahtjevnijem tržištu EU. Tehnički standardi i druge necarinske procedure predstavljaju izazov, zbog čega je agenda CEFTA-e za olakšavanje trgovine usmjerena na pojednostavljenje, harmonizaciju i digitalizaciju propisa i procedura, na što ukazuje niz nedavno donesenih odluka – kažu u CEFTA-i.
Zajednički odbor CEFTA-e u listopadu je usvojio devet sporazuma kojima se želi poboljšati postojeći okvir za razvoj regionalne trgovine, ali i dati smjernice za nastavak aktivnosti u narednom razdoblju.
“Kada je riječ o donesenim sporazumima, primjerice, usklađivanje carinskih postupaka i priznavanje ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO), kao i razvoj sustava upravljanja rizicima, važan su korak ka sigurnijem i bržem protoku roba. Istovremeno, odluke o elektroničkom poslovanju, ukidanju neopravdanog geoblokiranja i poboljšanju dostave paketa donijet će konkretne koristi – tvrtke će imati lakši pristup tržištima i niže troškove poslovanja – navode iz CEFTA-e.
Sporazum CEFTA potpisan je u Bukureštu 19. prosinca 2006. godine između Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije i UNMIK-a Kosovo, a u punoj je snazi od 22. studenog 2007. godine. CEFTA sporazum stupio je na snagu 2007. godine. Hrvatska nije članica CEFTA sporazuma od 1. srpnja 2013. kada je ušla u EU. CEFTA je zamijenila 32 bilateralna sporazuma koja su tada bila na snazi, a ideja potpisivanja ovog sporazuma, uz definirane ciljeve, bila je priprema za članstvo u EU
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu