Država u sljedeće četiri godine mora vratiti 2,65 milijardi eura starih dugova, a još se ne zna kako će se za to osigurati novac.

U Ministarstvu financija kažu da su najveće obveze po državnim obveznicama koje stižu na naplatu, dok ekonomisti upozoravaju da će se država, bez ekonomskog razvoja i smanjenja javne potrošnje, ući u nova, skupa zaduženja, prenosi portal RTCG. izvještaji.

Struktura duga
Javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 4,1 milijardu eura, što osim državnog uključuje i dugove općina. Iz Ministarstva financija navode da su u tri mjeseca ove godine uspjeli otplatiti 44 milijuna eura starih obveza, ali i zadužiti se za 100 milijuna kod Deutsche Bank.

U ovom trenutku najviše dugujemo bankama i kupcima crnogorskih obveznica. “Najveće obaveze su obaveze po osnovu euroobveznica u iznosu od 1,75 milijardi eura, obaveze prema komercijalnim bankama u iznosu od 420 miliona i obaveze prema Exim China banci za autoput”, rekla je za TVCG predstavnica Ministarstva Svetlana Vukićević..

Crna Gora u iduće četiri godine treba otplatiti 2,65 milijardi eura starih dugova, dok će do 2025. samo na kamate otići više od 300 milijuna eura. “Otplata 2024. je 537 milijuna, 2025. kada imamo euro obveznicu od 500 milijuna, imamo 855 milijuna otplata i 2026., to je godina kada smo relaksirani od obveznica, otplata duga je 306 milijuna, međutim, 2027. godine očekuje nas značajan skok zbog duga iz 2020. godine i tu je dug od 950 milijuna”, navodi Vukićević. Iz kojih izvora ćemo financirati dugove i redovne obveze, pitanja su na koja se za sada nitko ne usudi odgovoriti.

Ekonomisti upozoravaju da državi ne ide u prilog sve veća javna potrošnja posljednjih godina, kao ni to što nemamo dugoročno upravljanje javnim financijama.

“Kada imate povećanje plaća, doveli ste zemlju u situaciju da ne može vraćati dugove koji će nam doći u narednom periodu. Čini mi se da ćemo u narednih šest godina morati vratiti jedan bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore samo da bismo isplatili dugove”, rekao je ekonomski analitičar Mirza Mulešković. To, kazao je, jasno pokazuje da ćemo morati pokrenuti gospodarstvo kako bismo uredno servisirali sve otplate.

“Ako bismo govorili kako ćemo sve to vratiti, jedini način ako želimo održivo upravljati javnim financijama je razvoj gospodarstva. U slučaju da do toga ne dođe? U slučaju da se to ne dogodi, morat ćemo imati nova zaduženja”, rekao je Mulešković.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Visok dug
Najzaduženije zemlje Europske unije su Grčka, Italija i Španjolska, čiji je javni dug daleko iznad kriterija iz Maastrichta od 60 posto bruto domaćeg proizvoda. Javni dug Crne Gore iznosi 70,7 posto BDP-a, a Mulesković ne isključuje suradnju s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u cilju smanjenja duga i potrošnje.

S obzirom na veću potrošnju na plaće te socijalnu i kapitalnu potrošnju, fiskalni deficit ove će godine ostati visok na 4,9 posto BDP-a, prije nego što se iduće godine postupno smanji na 4,2 posto, osim ako se ne poduzmu dodatne mjere na strani prihoda ili rashoda, priopćila je nedavno Svjetska banka.

Kao rezultat toga, očekuje se da će javni dug ostati visok na oko 70 posto BDP-a tijekom 2023.-2025. To zahtijeva pažljivo vaganje troškova i koristi svake nove politike potrošnje i koordinaciju aktivnosti za povećanje porezne discipline, proširenje porezne osnovice i smanjenje sive ekonomije.