Ulaganja u infrastrukturu od 1,6 milijardi eura, smanjenje javnog duga na 61,3 posto BDP-a u 2026. godini, gospodarski rast od oko tri posto neke su od projekcija navedenih u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike od 2023. do 2026. godine, koje je Vlada usvojila.

Kako bi planovi iz dokumenta bili ostvarivi, kako kaže Vlada, u narednom razdoblju potrebno je provesti dodatne mjere fiskalne konsolidacije, kao i optimizirati javnu potrošnju, kako bi se osigurala održivost javnih financija u dugoročno.

Strateški cilj
U dokumentu, koji je osnova za pripremu proračuna za narednu godinu, ističe se da je strateški cilj ekonomske politike Crne Gore postizanje pametnog, održivog i inkluzivnog gospodarskog rasta koji će doprinijeti poboljšanju kvalitete života svih svojih građana.

“U dijelu porezne politike u razdoblju 2023. – 2026. naglasak će biti na mjerama suzbijanja sive ekonomije, proširenju poreznog djelokruga, primjeni donesenih i izmjenama postojećih zakonskih rješenja, provedbi strukturnih reformi, jačanju institucionalnog okvira i unaprjeđenju funkcioniranje poreznog sustava, što utječe na projekcije razine dohotka i unapređenje porezne politike u srednjem roku”, priopćila je Vlada.

S tim u vezi projiciraju da će od 2023. do 2026. realni gospodarski rast u prosjeku biti na razini iznad tri posto.

Predviđeno je i trajno smanjenje deficita javnih financija s planiranih 7,2% u 2023. godini na 3,4% BDP-a u 2026. godini. Strategijom se također planira ulaganje u financiranje infrastrukturnih projekata od oko 1,6 milijardi eura do 2026. godine;

Osim toga, predviđeno je osigurati stabilan trend pada javnog duga s planiranih 68,5% BDP-a u 2023. godini na 61,3% BDP-a u 2026. godini.

“Snažan oporavak turizma, dinamična privatna potrošnja u zemlji i velik priljev izravnih stranih ulaganja omogućili su očuvanje makrofinancijske stabilnosti u 2022. godini i postizanje snažnog gospodarskog rasta. Brojni makroekonomski parametri bilježe najbolje rezultate do sada”, navodi se.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Perspektive rasta crnogorske ekonomije u srednjem roku ocjenjuju se kao povoljne. “Očekuje se stabilizacija makroekonomskih parametara, nakon nekoliko godina velikih oscilacija, pri čemu će se rast gospodarstva usporiti i stabilizirati na održivijoj razini”, stoji u dokumentu.

Procjene rasta
Prema preliminarnim makroekonomskim projekcijama Ministarstva financija, u 2023. godini procijenjen je realni gospodarski rast od 3,4%.

“Prema osnovnom srednjoročnom scenariju makroekonomskih kretanja, u iduće tri godine očekuje se prosječna stopa gospodarskog rasta od oko tri posto, uz projicirane stope od 3,2 posto u 2024. godini, 2,8 posto u 2025. godini i tri posto u 2026. godini. “ piše. u dokumentu.