Prema preliminarnim podacima platne bilance za devet mjeseci ove godine (siječanj – rujan), prihodi od turizma iznosili su 1.311,67 milijardi eura, što je za 3,64 posto (50 milijuna) manje nego u istom razdoblju prethodne godine, kada su prihodi od turizma iznosili 1.361,19 milijardi eura, rečeno je “Vijestima” zvanično iz Centralne banke (CBCG).

“Pad prihoda od turizma posljedica je pada broja noćenja stranih turista”, rekla je ravnateljica Sektora za financijsku stabilnost, istraživanje i statistiku Marijana Mitrović Mijatović.

Pad broja stranih turista

Iz CBCG su pojasnili da prihode od stranih turista procjenjuju isključivo za potrebe izrade statistike platne bilance, te da nema podataka o ukupnim prihodima od turizma. Naime, prema metodologiji Međunarodnog monetarnog fonda propisanoj u Priručniku o platnoj bilanci, podaci o prihodima i rashodima od turizma u platnoj bilanci iskazuju se pod stavkom putovanja. Ova pozicija uključuje ukupnu potrošnju dobara i usluga nerezidenata, odnosno stranih turista tijekom boravka u turističkoj zemlji kraćem od godinu dana. Platni promet s inozemstvom (ITRS), u kontekstu prihoda od turizma, uključuje samo promet ostvaren bankovnim transakcijama i ne može biti jedini relevantan pokazatelj za podatke o platnoj bilanci. Naime, prihodi od turizma u platnoj bilanci najvećim dijelom se odnose na procjenu prihoda koja se temelji na metodologiji utvrđenoj u suradnji s međunarodnim stručnjacima”, pojasnila je Mitrović Mijatović. Prema preliminarnim podacima za devet mjeseci, najveći procijenjeni prihodi od turizma ostvareni su u primorskim općinama i iznosili su 1.072,66 milijardi eura ili 3,85 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. U planinskim općinama ostvareni su prihodi od 13,20 milijuna eura, što predstavlja rast od 10,35 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, dok su u Podgorici ostvareni prihodi ostali na približno istoj razini i iznose 30,94 milijuna eura. “Prihodi od turizma u 2023. godini iznosili su 21,65% BDP-a, dok su prema zadnjim dostupnim podacima u razdoblju siječanj – lipanj 2024. godine iznosili 13,54% BDP-a. Podaci o BDP-u za treći kvartal 2024. godine nisu dostupni”, rekla je Mitrović Mijatović. Pojasnila je da su osim izravnih učinaka značajni i neizravni učinci razvoja turizma u Crnoj Gori.

“Evidentan je utjecaj turizma na promet kroz povećanje prometa putnika i robe. Naime, prijevoz putnika u prvih devet mjeseci 2024. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bilježi rast u svim vrstama prometa: u željezničkom za 3,54%, cestovnom za 8,87% te u prijevozu putnika u zračnim lukama za 16,48%. prijevoz određenih proizvoda koji se troše u turizmu i slično”, kazala je Mitrović Mijatović.

Koristi za dva sektora

Prema njezinim riječima, trgovina na malo također ima koristi od razvoja turizma, čiji se promet posebno povećava tijekom turističke sezone (godišnja stopa rasta u rujnu 2024. iznosila je 6,0%; u prvih devet mjeseci 9,6%), kao i zanatsko-kućna radinost (proizvodnja i prodaja suvenira, proizvoda karakterističnih za crnogorsko podneblje).

“Zahvaljujući turizmu izvoze se, odnosno valoriziraju dobra koja se nisu mogla razmjenjivati, poput prirodnih i kulturnih dobara. Značajni su i prihodi proračuna po osnovi boravišne pristojbe (godišnji rast od 27,4% u 2023.), koji su rezultat turističkih aktivnosti. Uz ove učinke turizma treba uzeti u obzir i utjecaj na uvoz. Naime, Crna Gora uvozi značajan dio dobara za potrebe turističke potrošnje, što utiče na smanjenje ukupnih efekata turizma, jer se dijelom prihoda od turizma plaća uvoz roba. Također, deficit radne snage tijekom sezone rješava se angažiranjem značajnog broja nerezidenata u turizmu, što utječe na odljev sredstava iz zemlje i smanjuje ukupne efekte turizma”, rekla je Mitrović Mijatović.