Trenutačno visoke maloprodajne cijene povrća i voća u trgovinama i na tržnicama nemaju nikakve veze s domaćom poljoprivrednom proizvodnjom, jer se uglavnom radi o robi iz uvoza, s obzirom da je vrhunac domaće proizvodnje prošao, smatraju domaći poljoprivredni proizvođači.

Sugovornici Pobjede smatraju da na vrlo visoke maloprodajne cijene utječu trgovačke marže, ali i općenito loši vremenski uvjeti kod nas, u okruženju i diljem Europe, koji su doveli do otežane i smanjene proizvodnje.

Skuplji inputi
Domaći poljoprivrednici ne spore da je ove godine zbog nedostatka proizvoda došlo do značajnog rasta otkupnih cijena domaćih proizvoda. Iz najvećih trgovačkih lanaca do juče nisu odgovarali na pitanja Pobjede zašto su cijene povrća i voća sada prilično visoke i znatno više nego prošle godine.

“Sada imate 95 posto povrća i voća u prodaji iz uvoza, tako da te cijene nemaju nikakve veze s poljoprivrednicima iz Crne Gore. Mi nemamo ništa s tolikim cijenama, jedino što građani možda misle da je to naš proizvod, pa nam krive. Riječ je o robi iz uvoza i trgovci određuju cijenu i marže koliko mogu”, rekao je Pobjedi poljoprivredni proizvođač Željko Milić.

I proizvođač povrća Veselin Jovović iz bjelopavlićkog sela Jelenak navodi da je vrhunac domaće proizvodnje prošao i da se velika količina povrća i voća sada uvozi. “Voće dolazi uglavnom iz Srbije i drugih okolnih zemalja. Od povrća ima nešto domaćeg kupusa, krumpira i zelja, ali najviše paprike, krastavaca i paradajza sada dolazi sa strane”, naveo je Jovović.

Smatra da trgovci zarađuju više od poljoprivrednika, iako su, kako kaže, ovogodišnje otkupne cijene korigirane i povećane u odnosu na prošlu godinu.

“To što su cijene ekstremne više je utjecaj trgovačke marže”, smatra Jovović. Željko Milić zadovoljan je ovogodišnjim otkupnim cijenama svojih proizvoda. “Cijene su bile realne prema visini investicije, odnosno cijenama repromaterijala. No, svejedno, unatoč rastu naših otkupnih cijena, čak i usred ljeta naši su proizvodi bili 30 do 40 posto jeftiniji od bilo čijih proizvoda iz okruženja.

Trgovački lanci u špici sezone nisu uspjeli pronaći jeftinije proizvode od domaćih, zato smo uspjeli plasirati svoje proizvode jer je u Albaniji krumpir bio jedan euro, a mi smo ga prodavali za 70 centi, po kilogramu. u veleprodaji”, najavio je Milić. Dodaje da se cijelo vrijeme “čuje zamjena teza da je domaći proizvod skup”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“To je notorna neistina. Tko god je i najmanje istraživao, vidio bi da smo najjeftiniji na Balkanu”, tvrdi Milić. Pojašnjava da je opća situacija na europskom tržištu uzrokovala rast otkupnih cijena i kod nas.

“Cijene povrća na europskoj su razini bile dvostruko jače nego lani. Njihovi proizvođači nisu se mogli oduprijeti nevremenu, obilnim kišama i poplavama koje su uništile velik dio proizvodnje i dovele do slabijeg uroda i manje proizvodnje. To nam je omogućilo plasman naših proizvoda”, rekao je Milić koji je ove godine 90 posto svojih proizvoda prodao u jednom domaćem trgovačkom lancu.

Otkupne cijene
Veselin Jovović, koji u Bjelopavlićima ostvaruje proizvodnju na 17.000 četvornih metara u plastenicima i na 17 hektara na otvorenom, također navodi da su ovogodišnje otkupne cijene domaćih proizvoda, u glavnoj sezoni, bile veće nego lani.

“Otkupna cijena je bila nešto viša, pa se proizvodnja nekako uklopila u skok cijena proizvodnih inputa, pa se nekako moglo opstati na tržištu”, rekao je Jovović.