Na početku godine na Zagrebačkoj burzi očekuje se oprezno trgovanje, dok se investitori nadaju završetku dugotrajne recesije hrvatskog gospodarstva, očekujući signale iz realnog sektora koji bi to potvrdili.

Svih 6 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, danas očekuje stagnaciju Crobexa.

Crobex indeks u utorak je porastao 0,82 posto, na 1.794 boda, a Crobex10 0,49 posto, na 994 boda.

Zadnjeg trgovinskog dana u prošloj godini redovni promet dionicama iznosio je 8,8 milijuna kuna, što je otprilike na razini prethodnoga dana.

U cijeloj 2013. godini Crobex je ojačao 3,1, a Crobex10 2,5 posto, što je znatno slabije od vodećih svjetskih tržišta kapitala. Najveći doprinos rastu Crobexa dali su povlaštena dionica Adris Grupe, te dionice Valamar Adria Holdinga, Atlantske plovidbe i Atlantic Grupe.

„Crobexi su prošle godine porasli, no nažalost skromno u usporedbi sa snažnim rastom najvažnijih inozemnih burzovnih indeksa od 30 ili čak 50 posto. Nadam se da će se na početku ove godine ponoviti rast Crobexa, kao što je to bio slučaj u prvom dijelu prošle godine“, kaže Tamas Nagy, broker u Erste&Steiermaerkische banci.

Na kraju prvog tromjesečja 2013. godine Crobexi su bili na dobitku od 15 posto u odnosu na početak godine, no potom je započela korekcija, pa su u studenome skliznuli nadomak razinama od početka godine.

Što se tiče ovogodišnje izvedbe Crobexa, mnogo toga ovisit će o tome hoće li makroekonomski pokazatelji početi ukazivati na gospodarski oporavak.

ne biraju metu

Tvrtke gube milijune zbog ovoga, a mnoge reagiraju prekasno

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku

„Hrvatsko gospodarstvo već se godinama bori s padom BDP-a. Ljudi su sada već prilično pesimistični, a njihovo loše raspoloženje utječe, naravno, i na tržište kapitala. No, predviđanja su da će ove godine recesija konačno završiti, pa ostaje za vidjeti hoće li ovo biti godina oživljavanja aktivnosti na domaćem tržištu“, navodi Nagy.

Ekonomisti vodećih banaka u Hrvatskoj u 2014. očekuju rast realnog BDP-a od 0,1 posto u prosjeku, pri čemu predviđaju smanjenje osobne i javne potrošnje, a rast bi mogao doći od investicija i izvoza.

Nešto bolja očekivanja za ovu godinu imaju u Hrvatskoj narodnoj banci, gdje predviđaju rast BDP-a za 0,7 posto, dok Ekonomski institut očekuje rast od 1 posto, Vlada od 1,3 posto, a Europska komisija 0,5 posto.

„Investitore će zanimati i kako će se razvijati situacija na inozemnim burzama, nakon snažnog prošlogodišnjeg rasta“, smatra Nagy.

Na Wall Streetu je S&P 500 indeks prošle godine porastao 29,6 posto, što je njegov najveći godišnji skok od 1997. godine, dok je Dow Jones skočio 26,5 posto, najviše od 1995. godine.

Među vodećim europskim burzama najveći rast cijena dionica zabilježila je prošle godine Frankfurtska. Tamošnji DAX indeks porastao je 26 posto, dosegnuvši najviše razine u povijesti.

Njezin rast nadmašile su samo manje burze, kao što je ona u Dublinu, s rastom cijena za otprilike 34 posto. Na burzi u Ateni cijene su dionica, pak, porasle oko 28 posto.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica porastao je lani 16 posto, što je njegov najveći godišnji rast od 2009.

Za japanski Nikkei indeks 2013. godina je bila sjajna jer je skočio 56,7 posto, što je njegov najveći godišnji rast od 1972. godine.

I dok Tokijska burza još ne radi, na većini azijskih burzi cijene si dionica na početku nove godine pale, nakon razočaravajućih gospodarskih podataka iz Kine.

Naime, PMI indeks industrijske aktivnosti u Kini u prosincu je oslabio s 51,4 na 51 bod, niže nego što se očekivalo, što pokazuje da drugo po veličini svjetsko gospodarstvo još nije uhvatilo zamah nakon dugog razdoblja usporavanja rasta.

„Prošla godina bila je rekordna, i teško da će uskoro ponoviti. Investitori bi se ove godine mogli usmjeriti na periferna gospodarstva eurozone, jer mnogo nade polažu u njihov oporavak. U SAD-u, pak, završava razdoblje labave monetarne politike, pa će u fokusu biti makroekonomski pokazatelji, koji bi trebali upućivati na snažniji gospodarski oporavak. Stoga se danas nestrpljivo iščekuje prvi važniji pokazatelj – ISM indeks industrijske aktivnosti u SAD-u“, zaključuje Nagy.