U skromnom prijepodnevnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi, u najvećem fokusu investitora bila je dionica Vira, kojom je ostvaren najveći promet, a ujedno je i najveća dobitnica.
U skromnom prijepodnevnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi, u najvećem fokusu investitora bila je dionica Vira, kojom je ostvaren najveći promet, a ujedno je i najveća dobitnica.
Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,27 posto, na 1.732 boda, a Crobex10 0,41 posto, na 970 bodova.
U skromnom prijepodnevnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi, u najvećem fokusu investitora bila je dionica Vira, kojom je ostvaren najveći promet, a ujedno je i najveća dobitnica.
Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,27 posto, na 1.732 boda, a Crobex10 0,41 posto, na 970 bodova.
Redovni promet iznosio je 3,4 milijuna kuna, što je otprilike dvostruko više nego jučer u ovo doba.
„Kao što se i očekivalo, danas je na domaćem tržištu u najvećem fokusu investitora dionica Vira. Investitori su očito honorirali odluke dioničara na skupštini da se ta dionica ne delistira s burze, kao i da se isplati dividenda. No, prometi su oskudni, jer nema puno investitora na burzi zbog praznika“, kaže Boris Mažurin, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Najlikvidnija je do sada bila dionica Vira, kojom je ostvareno gotovo 900.000 kuna. Cijena joj je skočila 6,69 posto, na 544 kune.
Glavna skupština dioničara Viro tvornice šećera nije jučer prihvatila prijedlog Uprave za povlačenjem dionica tvrtke s Uređenog tržišta Zagrebačke burze, no prihvaćen je prijedlog o isplati dividende u iznosu od 20 kuna po dionici iz zadržane dobiti iz 2011. godine, što daje dividendni prinos od 3,9 posto.
Znatnije se trguje i dionicom HT-a, kojom je ostvareno 582.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,5 posto, na 199 kuna.
Među likvidnijim izdanjima, po rastu cijene za 2,21 posto ističe se dionica Ericssona Nikole Tesle, koja stoji 1.360 kuna.
Znatniji pad cijene, pak, bilježi dionica Diokiha, za 1,21 posto, na 11,44 kune.
U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenome pala za 4,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Premda znatan, to je blaži pad nego u listopadu, kada je industrijska proizvodnja potonula 5,8 posto.
To je i manji pad nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u studenome industrijska proizvodnja skliznula za 5,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 5 do 7 posto.
* HAAB upućuje čitatelje ovog teksta na web stranicu http://www.hypo-alpe-adria.hr , gdje su sadržane sve zakonske objave potrebne u svezi izrade te objavljivanja investicijskih istraživanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu