Rezultat sentiment indeksa iz ankete u veljači je -14,38% što ukazuje na, ukupno gledajući sve vrste vrijednosnica, nešto višu prevlast bearish sentimenta kod profesionalnih investitora nego mjesec dana ranije, objavio je poslovni i edukacijski portal iCapital.

Njihovu analizu prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Kada raščlanimo imovinske klase, vidimo da su investitori 3,33% prevladavajuće bullish na dionice, te 2,63% prevladavajuće bullish u odnosu na robe, dok su na obveznice (37,50%) i tržište novca prevladavajuće bearish (18,77%).

Raspon indeksa jest od -1 do 1 (odnosno od -100% do 100%), pri čemu -1 predstavlja krajnji bearish sentiment dok 1 predstavlja krajnji bullish sentiment. Bullish sentiment predstavlja očekivanja u smjeru rasta cijena imovine (odražava optimizam ili pozitivan sentiment), dok ispitanici s bearish sentimentom očekuju pad cijena imovine. Ponderi u indeksu za različite imovinske klase su sljedeći: po 35% za dionice i za obveznice te po 15% za robe i tržište novca.

Izvještaj je dostupan na naslovnici portala, na ovoj adresi.

Rezultati istraživanja – veljača 2013.

Hrvatski profesionalni investitori i dalje drže da je ulazak u EU najznačajniji (pozitivan) događaj za dioničko tržište za koje nešto manji postotak nego u siječnju (60%) smatra da je podcijenjeno. 70% investitora očekuje daljnji rast CROBEXa, a prema ostalim indeksima su bearish (DAX i S&P). Općenito su bullish prema dionicama i robama (no ipak manje nego u siječnju), a još više bearish prema obveznicama. U veljači su najviše bullish na dionice Končara EI, Ericssona NT, Adrisa, Riviere Adria, Belja i Podravke.

Isti postotak ispitanika kao i u siječnji (70% od njih 20 koji su sudjelovali u anketi u veljači) smatraju da će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji imati najznačajniji utjecaj na hrvatsko dioničko tržište u narednih 12 mjeseci. Jednoglasno smatraju navedeni događaj pozitivnim za tržište dionica.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Osim ulaska u EU, manji postotak financijskih stručnjaka smatra da će i drugi događaji imati najveći utjecaj na hrvatsko tržište dionica:

·  prodaja tvrtki u državnom vlasništvu (15% vs 20% u siječnju) – ovaj scenarij jednoglasno smatraju pozivnim
·  utjecaj europske dužničke krize (15% vs 5% u siječnju) –  ovaj scenarij jednoglasno smatraju negativnim

Ispitanici su među ponuđenim odgovorima glede događaja za koji smatraju da će imati najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedećem kvartalu odabrali slične odgovore kao i u siječnju. Za poboljšanje likvidnosti tržišta izjasnilo se 50% ispitanika (vs 60% u siječnju), za potencijalne privatizacije nešto veći postotak ispitanika u odnosu na siječanj (35% vs 30%) te za potencijalna preuzimanja u regiji 15% (ovaj odgovor nije bio zastupljen u siječnju 2013.).

Odgovori na isto pitanje, ali dulji horizont od 12 mjeseci distribuirani su slično kao i u siječnju pa tako 40% (vs 45%) smatra da će pad premije rizika s ulaskom u EU imati najznačajniji utjecaj. 35% ispitanika, nešto više nego u prošlom mjesecu (30%), drži potencijane privatizacije drugim najznačajnijim događajem dok po 10% ispitanika u veljači smatra da će rast BDP-a te drugi događaji poput turističke sezone iamti najznačajniji utjecaj na dioničko tržište.

Mišljenja kod najnegativnijeg utjecaja na tržište u naredna tri mjeseca su uglavnom ista u odnosu na siječanj. 30% ispitanika (vs 35%) i dalje smatra daljni pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti najutjecajnijim faktorom, a 25% ispitanika (vs 35%) drži da će rezultati kompanija u 2012. imati najznačajniji negativan utjecaj na tržišta. 20% njih drži potencijalni bankrot neke od kompanija najutjecajnijim događajem.

U periodu od godine dana, ispitanici su na prvo mjesto svrstali daljni pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti (35%, kao i u siječnju), rezultate kompanija 25% njih drži najznačajnijim događajem, dok je 20% ispitanika naznačilo potencijalni bankrot neke od kompanija najutjecajnijim događajem.

BDP u 2013. godini i valuacija tržišta dionica

Na pitanje kakva su vaša očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2013. ispitanci su odgovorili sljedeće:

·  75% smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 do +0,5 %
·  15% smatra da će se hrvatski BDP kretati između +0,5 i +1,5%
·  10% smatra da će hrvatski BDP pasti između -0,5 i -3%
60% (vs 70% u siječnju) ispitanika smatra da je hrvatsko tržište dionica podcijenjeno, 35% smatra da je fer vrednovano (vs 30%) dok 5% smatra da je precijenjeno (vs 0%).

Očekivanja prema klasama imovine

Vezano za očekivanja prema različitim klasama imovine, ispitanici su iskazali nešto manji stupanj optimizma (bullish sentimenta). Prema dionicama prevladava bullish sentiment, iako niži nego u siječnju: hrvatske dionice 75% vs 85% u siječnju, dionice tržišta u razvoju 70% vs 95% i dionice razvijenih tržišta 55% vs 60%. Pad optimizma zamjetan je i kod obveznica, pa je tako 80% (vs 55% u siječnju) bearish u odnosu na hrvatske kunske državne obveznice, dok je 75% ispitanika bearish u pogledu onih s valutnom klauzulom (u odnosu na prijašnjih 60%). 75% ispitanika izjasnilo se bearish u odnosu na eurobondove (vs 60%) što bi se moglo objasniti smanjenjem hrvatskog kreditnog rejtinga od strane Moody's-a, rastom prinosa na talijanske državne obveznice (zbog rezultata izbora i daljnjeg provođenja strukturnih reformi u Italiji) te povijesno vrlo niskim prinosima odnosno visokim cijenama koje ne ostavljaju puno mjesta za dalnji rast. U pogledu korporativnih obveznica 95% ispitanika je bearish, što je vjerojatno, između ostalog, posljedica neispunjenja dospjelih obveza po dospijećima kupona od strane nekih hrvatskih kompanija.

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca, investitori su promijenili stav prema novcu pa je sada 65% ispitanika bullish (u siječnju je 75% ispitanika bilo bearish), a ispitanici su i dalje bearish prema trezorskim zapisima, no nešto manje od mjeseca prije (55% vs 70%). Pesimizam vezan za obvezničko tržište i tržište trezorskih zapisa indicira da investitori namjeravaju znatan dio portfelja držati u novčanim sredstvima te zato (uz ogromnu likvidnost na međubankarskom tržištu) očekuju daljnje smanjenje stopa. S druge strane, pomalo iznenađuje optimizam na novčanom tržitu uz istovremeni pesimizam na tržištu trezorskih zapisa. Moglo bi se zaključiti da sudionici ankete vjeruju da će likvidnost novčanog sustava i dalje biti vrlo velika, ali se lagano smanjuje povjerenje u kratkoročne instrumente duga države, što se može objasniti velikim količinama trezorskih zapisa koje dospijevaju u ožujku i mogućoj novoj ponudi trezorskih zapisa.

Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

Na svim njemačkim i američkim državnim obveznicama (dospijeća 1, 5,10 pa do 30 godina), osim na tridesetogodišnjim američkim prevladava i dalje bearish sentiment u sljedeća tri mjeseca, ali na nešto nižim razinama nego u siječnju (između 55% i 68% ispitanika je bearish, ovisno o dospijeću obveznice). I na američkim obveznicama dospijeća do 30 godina ispitanici iskazali bearish sentiment (68% ispitanika), za razliku od siječnja, kada su bili prevladavajuće bullish (58% bullish). Prinosi na njemačke i američke državne obveznice na povijesno su niskim prinosima, a s rastom dioničkog tržišta sve je više bojazni da će u slučaju daljnjeg oporavka Fed prestati s politikom kupnje državnih obveznica (quantitative easing) i tako otvoriti put za budući rast dugoročnih prinosa. Osim toga, nije do kraja jasno kako će Fed povlačiti likvidnost i držati inflaciju pod kontrolom. Ta nezivjesnot se naročito očitava u velikoj promjeni sentimenta na najduljim (tridesetogodišnjim) državnim obveznicama.

Očekivanja prema nafti i zlatu

Očekivanja vezano za robe (commodities) opet su se, za razliku od sentimenta u siječnju, ujednačila pa tako 50% ispitanika očekuje daljnji rast zlata (vs 40% u siječnju). 53% ispitanika je bullish vezano za naftu u naredna tri mjeseca, što predstavlja pad u odnosu na mjesec prije (70%). Rast optimizma prema zlatu također bi mogla biti posljedica nešto veće bojazni od inflacije u dugom roku, dok s druge strane ispitanici vjerojatno nisu sigurni u brži oporavak ekonomija pa ne preferiraju naftu kao posebno atraktivnu investicijsku klasu.

Očekivanja prema indeksima

Za razliku od siječnja, očekivanja ispitanika vezano za indekse dioničkih tržišta više nisu jednoznačno bullish. Dapače, ispitanici su bullish samo na CROBEX – 70% njih (vs 85% u siječnju) očekuje daljnji rast CROBEXa. 55% ispitanika je bearish (vs 65%  bullish) vezano za DAX, dok ih je 60% (vs 60% bullish u siječnju) bearish vezano za daljnje kretanje S&P500 indeksa.

Očekivanja vezana uz domaće dionice

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEXa za sljedećih mjesec dana, i kod  njih je vidljiv porast daljnji bullish sentimenta: kod 16 (isto kao i u siječnju) dioničkih izdanja prevladava bullish sentiment, a kod 6 (vs 10 u siječnju) prevladava bearish sentiment, dok su kod 3 dionice sentimenti jednako zastupljeni (50%/50%).

Dionice prema kojima su ispitanici najviše bullish su Končar EI d.d., Adris d.d. (povlaštena), Ericsson Nikola Tesla d.d., Riviera Adria d.d., Podravka d.d. te Belje d.d.

Dionice prema kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Ingra d.d. Dalekovod d.d., INA d.d. i Kraš d.d.

Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima za naredna tri mjeseca, uočljive su promjene u odnosu na prethodni mjesec:

Bullish sentiment je prisutan kod menje sektora nego mjesec dana prije – tri sektora (tehnološki, zdravstevan skrb i energetski sektor) , dok su prema dva sektora sentimenti podijeljeni 50%-50% (neciklički potrošački sektor te sektor komunalija).

Prema ostalim sektorima (četiri sektora), ispitanici su prevladavajuće bearish raspoloženi, u rasponu od 53% do 68%.

Zaokret sentimenta najvidljiviji je kod sektora financijskih usluga, sektora industrije i cikličkog potrošačkog sektora.

Očekivanja prema kretanju tečaja

Očekivanja spram kretanja tečaja kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca pokazuju da je došlo do promjena u odnosu na siječanj: 45% ispitanika očekuje kretanje tečaja u rasponu od 7,5-7,55 (vs 60% u siječnju), 50% ga vidi na razinama višim od 7,55 (vs 35% u siječnju), dok 5% ispitanika smatra da će tečaj biti na ispod 7,50 (isto kao u siječnju). S obzirom na očekivanje vrlo niskih kunskih stopa na kunskom novčanom tržištu, ne iznenađuje da su investitori sve manje uvjereni u bržu sezonsku aprecijaciju kune. Visoka kunska likvidnost definitivno ne ide u prilog takvom očekivanju. Vjerojatno bi se ta percepcija promjenila u slučaju devizne intervencije od strane HNB-a koja bi povukla dio kunske likvidnost.

Očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca ne pokazuju da su ispitanici značajnije promjenili pogled: najveći dio ispitanika 79% (vs 89%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,30-1,35. 5% ispitanika vidi tečaj na razinama od 1,30, a 16% od 1,35-1,40.

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći dio ispitanika, njih 55% (vs 30%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,20-1,22. 30% (vs 50%) vidi tečaj na razinama od 1,22-1,25, a 5% ispitanika ga vidi na razinama višim od 1,25 (vs 20% u siječnju), dok ga 10% ispitanika vidi ispod 1,20.