Prošloga su tjedna na Zagrebačkoj burzi Crobexi skliznuli na najniže razine u više od dva mjeseca, jer još nema naznaka oporavka domaćeg gospodarstva, pa ulagače na kupnju dionica ne uspijeva motivirati ni snažan rast cijena na svjetskim tržištima.

Crobex indeks prošloga je tjedna pao 1,22 posto, na 1.921 bod, dok je Crobex10 potonuo 1,53 posto, na 1.076 bodova, nedaleko njihovih najnižih razina od kraja veljače.

Redovni promet iznosio je oko 46 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna manje nego tjedan dana prije.

„I dok cijene dionica na svjetskim burzama rastu, na Zagrebačkoj padaju, jer nedostaje poticaja: i ove će godine izostati oporavak gospodarstva, a rezultati domaćih kompanija u prvom kvartalu pokazali su značajan pad profitabilnosti. Zbog toga je i prošloga tjedna promet bio mršav. Ulagači jednostavno nemaju motiva za kupnju dionica, jer još nema naznaka oporavka domaćeg gospodarstva“, kaže Boris Mažurin, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Najveći promet, 6,7 milijuna kuna, prošloga je tjedna ostvaren dionicom HT-a, a cijena joj je pala 0,7 posto, na 208,10 kuna.

S prometom od oko 4 milijuna kuna slijedila je dionica Ericssona Nikole Tesle, koja je pojeftinila 1,1 posto, na 1.532 kune.

I većina drugih dionica, kojima je prošloga tjedna ostvaren milijunski promet, izgubila je na vrijednosti.

Cijena povlaštene dionice Adris grupe skliznula je 0,3 posto, dok je dionica Petrokemije pojeftinila 2,9, a Leda 4,1 posto.

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Među najvećim se gubitnicama, pak, našla dionica Instituta IGH, s padom cijene za 11,4 posto, nakon što je Porezna uprava blokirala poslovne račune te građevinske tvrtke zbog poreznog duga od 9,4 milijuna kuna.

S druge strane, na listu najvećih dobitnica plasirala se dionica Hidroelektre niskogradnje, s rastom cijene za 16,4 posto.

S obzirom na nedostatak poticajnih vijesti i mršav promet, ni u idućem razdoblju Mažurin ne očekuje značajnije promjene na Zagrebačkoj burzi.

„Bliži se ljeto, kada je promet uobičajeno nizak, a mi već sada na burzi bilježimo 'ljetne' promete. Očekivalo se da će najavljene privatizacije i pristup Hrvatske Europskoj uniji potaknuti i privući investitore, no to je zasad izostalo“, kaže Mažurin.

Ulagače na Zagrebačkoj burzi nije prošloga tjedna ohrabrio ni snažan rast cijena dionica na svjetskim burzama. Na Wall Streetu je S&P 500 indeks ojačao 1,2 posto, na 1.633 boda, novu rekordnu razinu, dok se Dow Jones, s rastom od 1 posto, po prvi puta u povijesti probio iznad psihološki važne granice od 15.000 bodova.

„Poticaj Wall Streetu pružili su ohrabrujući podaci s američkog tržišta rada, prvo izvješće o snažnom rastu zaposlenosti u travnju, a potom o padu zahtjeva za pomoć nezaposlenima na najnižu razinu u više od pet godina. No, i iz SAD-a, a posebice Europe dolaze i loši makroekonomski podaci, primjerice o usporavanju rasta američkih potrošačkih kredita i neočekivanom padu francuske industrijske proizvodnje u ožujku. No, sve te podatke ulagači jednostavno zanemaruju, pa i dalje na tržištima vlada euforija, premda mnogi upozoravaju da rast cijena dionica nije usklađen s rastom gospodarstava“, kaže Mažurin.

Premda makroekonomski pokazatelji, ni kvartalni poslovni rezultati kompanija nisu baš sjajni, na tržištima vlada dobro raspoloženje jer ulagačima sigurnost pruža labava monetarna politika najvećih središnjih banaka u svijetu.

Prije desetak dana Europska je središnja banka smanjila ključne kamatne stope kako bi potaknula rast gospodarstva, a prošloga su tjedna to učinile australske i južnokorejske monetarne vlasti. Američki je Fed, pak, najavio daljnje poticajne monetarne mjere, ako to bude potrebno.

„Labava monetarna politika najvećih središnjih banaka u svijetu, od američkog Feda, preko europske i japanske središnje banke, već dulje vrijeme podržava tržišta dionica“, zaključuje Mažurin.