Dioničari Zagrebačke banke podvukli su (i formalnu) crtu pod 2019. godinu održavanjem glavne skupštine ovog tjedna.

Prema informacijama signaliziranim na domaćoj burzi na skupštini nije bilo iznenađenja već su prihvaćeni svi prijedlozi Uprave, među kojima najveću težinu ima onaj o zadržavanju 1,55 milijardi kuna profita u Hrvatskoj.

Za razliku od, primjerice, Adrisa koji je objavio da ove godine neće isplaćivati dividendu zbog situacije sa COVID-om 19 i prateće neizvjesnosti, Zabine planove poremetio je regulator zabranom isplate dobiti svim bankama.

Logika iza takvog rješenja na sličnom je tragu; gomilanje rizika i nepredviđenih posljedica pandemije na ekonomiju tražilo je osigurač stabilnosti domaćih kreditora i sustava u cijelosti podebljavanjem kapitala kroz zaustavljanje isplata dividende prema maticama u koronom teško pogođenoj Italiji, i dosta manjoj mjeri Austriji.

Problemi s pranjem novca

Izvjesno je u toj odluci (dijelom) ulogu odigrao i skandal s pranjem novca u Zagrebačkoj banci zbog kojeg se početkom godine dogodila rošada Uprave, naprasno je otišao Miljenko Živaljić “iz osobnih razloga” prije isteka mandata, a zamijenio ga je Romeo Collina.

Uz njega, Upravu su napustili Eugen Paić-Karega i Nikolas Maximilijan Linarić (ostao je u Grupi). Prema nalazu HNB-a koji je iscurio u medije, u Zabi su pronađene brojne nezakonitosti i propusti na polju sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, a sumnjivim je označeno gotovo 2,8 milijardi kuna transakcija.

Iako se u medijima se spekuliralo milijunskim kaznama, ni HNB ni Zaba nikad nisu komentirali nalaze pravdajući ih bankarskom tajnom. Unatoč tome skupština dioničara u srijedu je dala razrješnice za rad Uprave i Nadzornog odbora u prošloj godini, a sudeći po službenom zapisniku o toj se temi nije raspravljalo.

Tema se ne spominje niti u revidiranom godišnjem izvješću za 2019. koje notira da je banka rezervirala oko 400 milijuna kuna za sudske sporove (mimo rezervacija za sporove oko kredita u švicarskom franku).

Prošli češljanje imovine

S fokusom na stabilnost financijskog sustava u narednom periodu u tom okruženju svakako je bitna dobra ocjena Europskog tijela za bankarstvo o kvaliteti portfelja Zagrebačke banke. Podsjetimo, Zaba je uz još četiri banke uspješno prošla bonitetno češljanje portfelja i testiranje na stresne scenarije pri čemu je u svima pokazala dovoljnu razinu potrebnog kapitala.

Pozitivna ocjena najvećih igrača na bankarskom tržištu jedan je od preduvjeta za ulazak u tečajni mehanizam za euro i bankarsku uniju.

Manje bitno nije ni za vaganje stabilnosti sustava u očekivanju drugog vala korone na jesen, izvjesnog produbljavanja krize i rasta nezaposlenosti. Prema revidiranim rezultatima Zagrebačka banka prošlu godinu završila je s 1,56 milijardi kuna neto dobiti, dok je dobit prije umanjenja vrijednosti i rezervacija iznosila 2,59 milijardi kuna.

Neto rezultat od kamata povećan je za 80-ak milijuna na godišnjoj razini pri čemu je dosegnuo 2,74 milijarde kuna. Neto prihod od naknada i provizija ostala je blizu prošlogodišnjih ostvarenja, nešto iznad milijarde kuna.