Zagrebačka banka i PBZ, najmoćniji bankarski dvojac koji zajedno drži 44 posto tržišta, objavio je rast neto dobiti i prihoda u prvoj polovici godine. Neto dobit Zabe iznosila je 780 milijuna kuna, 94 posto više nego prije godinu dana, dok PBZ bilježi 70-postotni skok na 675,4 milijuna kuna.

Imovina Zabe na kraju lipnja iznosila je 101,9 milijardi kuna, a PBZ-a 68,7 milijardi kuna. Obje banke veće profite uglavnom mogu zahvaliti nižim rezervacijama te podebljavanju ostalih prihoda, poput trgovanja (prodaja udjela u Visi Europe). 'Core' biznis ipak pritišću niske kamatne stope u uvjetima početka oporavka kreditnog ciklusa pa je operativno poslovanje još blizu razina prethodne godine. Neto prihod od kamata u Zabi dosegnuo je 1,36 milijardi kuna (+1,8%), dok je u PBZ-u bio 1,15 milijardi kuna (+7%).

Nekamatni prihodi od provizija i naknada u Zabi su povećani pet posto, na 468 milijuna kuna, u PBZ-u šest na 315 milijuna kuna. Financijska injekcija od globalnog preslagivanja Vise, teška više od 280 milijuna kuna, podebljala je rezultat obje banke pri čemu je malo više od polovice tog iznosa otišlo na račun PBZ-a. Naglo blistanje financijskih izvješća tijekom ove godine kreditori mogu zahvaliti prije svega – knjigovodstvenom fenomenu.

Naglo smanjenje rezervacija banaka dolazi manjim dijelom na krilima oporavka kvalitete portfelja zbog izlaska iz recesije, a većim paradoksalno, zbog konverzije. Ona je smanjila glavnice kredita, pa su se uz istu stopu, iznosi rezervacija spustili. Taj trošak u Zabi je manji 39 posto na godišnjoj razini što joj je oslobodilo oko 193 milijuna kuna u odnosu na lipanj 2015., a u PBZ-u za petinu ili 30 milijuna kuna.