Ono od čega je trgovački lanac Studenac na jesen pobjegao, građevinska kompanija Branislava Brizara Ing -Grad pred proljeće je uspješno provela pa zahvaljujući tome na Zagrebačkoj burzi sada mogu slavodobitno reći kako nakon tri i pol godine čekanja poslije Spana Nikole Dujmovića konačno imaju frišku inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO).
Koliko dugo će burza i ulagači čekati idući IPO teško je procijeniti, jer kako kaže Ivan Tadin, predsjednik uprave Hita vrijednosnica, priprema kompanije za burzu može trajati i nekoliko godina. U objektivu ulagača osim ‘uobičajenih sumnjivaca’ koji se uvijek spominju kao burzovni kandidati trenutačno je grupacija Žito Marka Pipinića koja provodi investicijski ciklus vrijedan 60 milijuna eura, a potvrdili su i pripreme za burzu.
Prelijevanje interesa
Za Svijet novca Pipunić je sa skijanja kratko poručio “O izlasku na burzu još uvijek nisam odlučio”. Na Zagrebačkoj burzi nakon što su prošlog tjedna uvrštene dionice Ing-Grada uoči početka trgovanja vladao je optimizam. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, kaže kako svaki novi IPO i uvrštenje izazivaju dodatni interes javnosti za tržište kapitala, a to obično vodi do prelijevanja interesa i na druga izdanja.
”S obzirom na trenutačnu fazu ekonomskog ciklusa i želje investitora da im se pruže kvalitetne investicijske prilike, očekujemo veći broj izdanja u dolazećem periodu, posebice nakon nekoliko “sušnih” godina”, kaže Gažić i nada se da će se dinamičan trend kojim je ove godine burza započela s Ing- Gradom nastaviti.
Brizarova građevinska kompanija je pokazala da među ulagačima vlada glad za dionicama. Svojom su potražnjom za dionicama koja je premašila ponudu odredili vrijednost kompanije u IPO-u na 183, 5 milijuna eura. Čak dvije i pol tisuće ljudi, odnosno malih ulagača, upisalo je dionice tvrtke koja među mnogim velikim poslovima obnavlja i zgradu Hrvatskog sabora. Kompanija je dobila 60,72 milijuna eura kapitala i obećala dividendni prinos od šest posto. Ugovoreni projekti vrijedni 316 milijuna eura te lanjski rast prihoda u odnosu na preklani za 33 posto na 129 milijuna eura ulagačima su očito ulili povjerenje.
Vrijednosna dionica
Tonči Korunić, direktor InterCapitala, koji je Ing-Grad izveo na burzu, ističe razliku između dionica Ing- Grada i Studenca. “Dvije su kategorije dionica koje se nude ulagačima, jedna je takozvana vrijednosna dionica, a druga dionica rasta. Ing-Grad spada u prvu kategoriju, dok je dionica Studenca dionica rasta, što znači da je kompanija koja je izdaje orijentirana na veliki rast svake godine i takvu dionicu tržište još uvijek nije bilo spremno razumjeti i prihvatiti”, kaže Korunić.
Prema Investopediji, dionice rasta su dionice tvrtki za koje se smatra da imaju potencijal nadmašiti cjelokupno tržište tijekom vremena zbog svog budućeg potencijala, dok se vrijednosne dionice klasificiraju kao dionice tvrtki koje trenutačno trguju ispod onoga što stvarno vrijede i stoga će pružiti vrhunski povrat.
‘sumnjivaca’ skorog izlaska na Zagrebačku burzu/Borna Jakšić/PIXSELL
“Za dionicom Ing-Grada potražnja je bila veća od ponude, mi smo očekivali nešto više od tisuću malih ulagača, a ima ih dvostruko više od toga što znači da ljudi žele ulagati u dobre kompanije i zato vjerujem da će uskoro biti još kompanija na burzi”, kaže Korunić i naglašava: “Vjerujem isto tako da ni Studenac nije gotova priča”.
Trgovački lanac koji je u manje od šest godina poduzeo deset akvizicija, a između 2021. i 2023. udvostručio svoju veličinu prema prihodu rastući s 309,5 milijuna na 668,1 milijun eura mogao bi se ponovno okušati u IPO-u, a odluči li se na to, poruka iz financijske zajednice se svodi na to da kompanija ulagačima mora puno bolje, detaljnije i uvjerljivije obrazložiti rast i poslovni plan jer su poslovni pokazatelji iz godine u godinu teže usporedivi i razumljivi radi mnogobrojnih akvizicija. U financijskog zajednici vrednovanje Studenca za IPO od kojeg se odustalo opisuje se kao odviše ambiciozno.
Predatorska preuzimanja
“Ulagači žele zdrave, stabilne i zanimljive kompanije odnosno kompanije s realnom valuacijom i potencijalom rasta. Djelatnosti koje su lako razumljive ulagačima i s financijskim pokazateljima, kao što je prihod veći od 50 milijuna eura te dobar omjer ostalih financijskih pokazatelja”, tumači Ivan Tadin, predsjednik uprave Hita vrijednosnica, kakve kompanije ulagači žele vidjeti na domaćoj burzi, no ne očekuje da bi se među njima mogle naći tehnološke tvrtke.
”Naše tržište je relativno malo za takve kompanije te je teško očekivati njihovo listanje u skorijoj budućnosti na Zagrebačkoj burzi jer većina takvih kompanija ne teži listanju niti u Europskoj uniji budući da značajno veće valuacije mogu postići u SAD-u”, kaže Tadin.
Milan Horvat, direktor Fima Plusa misli da burza ima dobru perspektivu. “Dolaze nove generacije poduzetnika koji su svoje kompanije razvili sami, znaju da trebaju surađivati i stvarati novu vrijednost, kreativni su i spremni na težak rad”, kaže Horvat. Tumači kako je riječ o velikoj razlici u odnosu na period prije 30-ak godina kada su poduzetnici tog vremena preuzimali kompanije u procesu tranzicije iz sustava društvenog vlasništva u kapitalizam.
“Prošli smo tranziciju od vremena kada se tijekom i nakon predatorskih preuzimanja trgovalo na osnovu insajderskih informacija i povlaštenih pozicija i kada se nije tražila kreativnost i stvaranje nego se manipuliralo preuzetim i sada ulazimo u novo doba s novim generacijama koje imaju i drugačiji mindset što je jednostavno posljedica protoka vremena”, kaže Horvat upozoravajući ipak da infrastruktura za te nove kompanije i ljude nije dovoljno dobra. Pod infrastrukturom podrazumijeva sve od osnivanja društava, preko pravne stabilnosti i ujednačenog poreznog sustava te u konačnici razvijenog tržišta kapitala.
“Ističemo da emigriraju kvalitetni radnici, ali emigriraju nam i kvalitetne kompanije” kaže Horvat podsjećajući da što se tiče tržišta kapitala od poslovanja Infobipa više koristi ima Britanija nego Hrvatska, a cilj bi za budućnost trebao biti izgradnja infrastrukture koja će omogućiti takvim kompanijama da što više svojeg poslovanja zadržavaju u Hrvatskoj.
Uz Infobip među poželjne na burzi ubraja se Rimac Grupa. ”Tehnološke tvrtke koje žele ili planiraju izići na strane burze razmišljaju racionalno i traže način da ostvare najbolju korist za sebe i to je u redu, ono što bi im trebalo ponuditi je korist od listanja dionica kod kuće, a Burzi bi bilo dobro da se što više bave tokeniziranom digitalnom imovinom, bitcoinom i blockchainom jer se svijet dubinski mijenja”, ističe Horvat.
Za ulagače je važno da mogu računati na prinos od dividende veći nego ga mogu dobiti držanjem novca na banci ili ulaganjem, u primjerice, državne obveznice ili trezorske zapise. Budući da je Europska središnja banka nastavila sa snižavanjem kamatnih stopa kako bi gospodarstvo moglo prodisati, pospremanje novca u dionice postaje atraktivnije, no s druge strane u inače bankocentričnom europskom gospodarskom okruženju i bankovni krediti kompanijama kao konkurencija burzi postaju jeftiniji.
Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze ističe da se poslovanje kompanija ne može u svim prilikama financirati bankarskim zaduživanjem. “Financiranje putem kapitala je puno primjerenije u slučajevima kada ekonomski razvoj ide u smjeru usluga poput onih iz IT sektora gdje najčešće ne postoje kolaterali potrebni za kreditiranje ili kada se prikuplja novac za širenje putem akvizicija u drugim državama”, kaže Gažić. Napominje da unatoč tome što posljednjih godina na Zagrebačkoj burzi nije bilo novih uvrštenja dionica mnogobrojne kompanije aktivno koriste burzu za financiranje svojeg rasta i razvoja. Riječ je tu o dokapitalizacijama ili o izdavanju obveznica.
Gažić obrazlaže kako je tržište duga u uzlaznoj putanji te da posljednja izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa kao i ETF-ova pokazuju da kapitala i interesa itekako ima. “Samo ga treba mobilizirati”, kaže Gažić ističući kako nema razvijene ekonomije bez snažnog tržišta kapitala.
Zagovaratelji tržišta kapitala u konkurenciji s bankama istaknut će još da se uz odricanje dijela kontrole nad vlasništvom na tržištu kapitala dobiva svjež novac bez roka otplate dok kredit banke treba vraćati u zadanoj dinamici.
IPO Ing-Grad koji je razigrao burzu došao je u trenutku napetih globalnih ekonomsko političkih odnosa radi carinske i ostalih politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a u tom vrtlogu privremena kolateralna žrtva je pridruživanje Hrvatske OECD-u o čemu je glasanje odgođeno na zahtjev SAD-a.
Budući da ne posluju u SAD-u, na hrvatske kompanije aktualna nestabilnost nema direktan utjecaj, no pauza na putu do članstva u OECD-u za koje je Hrvatska ispunila sve uvjete usko je vezano za transparentnost poslovanja kompanija i upravljanje u državnim poduzećima koja bi u OECD u što većem broju voljeli vidjeti upravo na burzi. Cilj je bolja kontrola i učinkovitost te posljedično i uspješnost državnih tvrtki kroz novi Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu.
Kvalitetni koraci
Hoće li planirani boljitak biti odgođen s odgodom pridruživanja OECD-u Ivana Gažić, liderica Zagrebačke burze kaže da je prerano za procijeniti.
“Zahtjevi OECD-a potrebni su našem tržištu i predstavljaju pozitivan pomak: veći broj uvrštenja s ciljem poboljšanja razine transparentnosti i korporativnog upravljanja, posebice kada je riječ o državnim kompanijama, nužnost razvoja tržišta duga, kao i poticanje malih ulagatelja na investiranje, te porezno simplificiranje. Već napravljeni koraci vrlo su kvalitetni i doista bi bilo šteta da taj proces stane”, kaže Gažić. U Hanfi također ističu da je u posljednjih 20 godina vidljiv značajan pomak u kvalitetu izvještavanja kompanija na burzi tako što se značajne informacije objavljuju pravovremeno, točno i potpuno.
