Da Zagrebačka burza skriva informacije od svojih dioničara, pogoduje pojedinim vlasnicima u korištenju softvera za internetsku trgovinu i posluje iznimno netransparentno zamjerke su koje je u pismu iznio najveći pojedinačni dioničar Zagrebačke burze, predsjednik Uprave Hita Vrijednosnica Ivan Tadin, doznaje Poslovni dnevnik iz povjerljivih izvora. Pismo je adresirano na predsjednika Nadzornog odbora Zorana Košćaka, a poslano je Hanfi i svim dioničarima i članovima Zagrebačke burze i Nadzornog odbora ZSE.

Kašnjenje s objavom
Jedna od zamjerki se odnosi na kašnjenje u obavještavanju dioničara o primitku dopisa Varšavske burze kojim se izražava namjera kupnje Zagrebačke burze. Naime, ono je na adresu Zagrebačke burze stiglo 15. siječnja 2009., a sa sadržajem tog pisma dioničari su bili upoznati 12 dana kasnije iako ga je Zagrebačka burza po zakonu trebala odmah dostaviti svim dioničarima. Tadin je u pismu povukao i pitanje pogodovanja jednom članu Burze. Iako ne navodi imenom, poznato je da se odnosi na Interkapital osnivača Daniela Nevidala, u korištenju direktnog internetskog pristupa trgovini na burzi (DMA). Obzirom da su se tri člana spojila na burzu putem API sučelja, a da sustav funkcionira samo jednom članu “smatram da bi bilo nužno potrebno privremeno zaustaviti ovakav način spajanja na trgovinski sustav burze”, konstatira u pismu Tadin. Nevidal je odbio komentirati Tadinove optužbe. Kao što je pitao i na sastanku Udruženja brokera Hrvatske gospodarske komore održanog 19. veljače, Tadin je i u pismu još jednom zatražio odgovore koji se tiču kriterija odabira i kupnje OMX trgovinske platforme.

Odabir platforme
Zanima ga tko je sudjelovao u odabiru te platforme i prema kojim kriterijima je odabrana kao i koje su bile ostale ponude jer je prema njegovim saznanjima postojala i ponuda za Xetru, a proglašena je poslovnom tajnom. Obzirom na dosadašnje loše iskustvo u korištenju OMX trgovinske platforme, odnosno kašnjenja u doradama softvera i općenito lošeg stanja, predsjednik Uprave Hita Vrijednosnica u pismu iznosi zaključak da su članovi i dioničari ZSE dovedeni u zabludu te da su trebali zadržati stari BTS sustav čime bi se uštedjelo najmanje 20 mil. kuna. Kao kamen spoticanja u odnosima sa Upravom i NO-om Tadin navodi i izostanak izvještavanja dioničara o poslovanju burze. Zanima ga i tko ulaže sredstva u dioničke fondove i tko će snositi odgovornost za opću rastrošnost i nerealizirane gubitke u iznosu od 4,4 milijuna kuna u 2008. Pita i zašto ne može dobiti podatke o stanju bilance u 2009. godini. Nadalje, zahtijeva od Uprave burze očitovanje oko toga je li joj Hanfa dala suglasnost za ulaganje u financijsku imovinu i je li NO bio upoznat s time. U nizu izraženih nezadovoljstava, Tadin kao najveći pojedinačni dioničar zamjera i činjenicu da je o namjeri Zagrebačke burze za kupnju regionalnih burzi, s naglaskom na Crnu Goru i Makedoniju, doznao iz novina. Prozvani predsjednik NO Zagrebačke burze Zoran Košćak je za Poslovni dnevnik rekao da će Tadinovo pismo možda službeno komentirati nakon sjednice NO-a koja bi se trebala održati krajem ožujka. Međutim, iznio je stav da su razvoj tržišta i implementacija pojedinih sustava dugoročan proces. “Na optužbe za pogodovanje pojedinom članu oko implementacije DMA sustava mogu reći samo da se burza ne bi trebala miješati u tržišnu utakmicu”, zaključio je Košćak. Da su Tadinove optužbe prema NO-u nepoštene smatra i Roberto Motušić, predsjednik Uprave Zagrebačke burze. “Nadzorni odbor je sastavljen od profesionalaca i najboljih ljudi iz branše i mislim da je pismo Ivana Tadina napad na NO”, izjavio je on. Kazao je i da je na Tadinove optužbe odgovorio još na sastanku brokera, ali i da će to opet učiniti i službenim putem. Nada se da će njegove navode potvrditi i Hanfa koje je bila u nadzoru prije dva tjedna. “Strategija poslovanja Zagrebačke burze donesena je još prije dvije i pol godine kada se odlučivalo hoće li se burze udruživati ili će se stvoriti treća burza, i mi radimo u skladu sa tom strategijom”, objasnio je. Također, kako bi riješio pitanje optužbi na račun Uprave burze oko pogodovanja jednom članu u internetskoj trgovini, zatražio je reviziju postupka od strane Federacije europskih burzi.

zahtjev brokera

Pozivni natječaj za prodaju
Iz povjerljivih izvora Poslovni dnevnik doznaje da će, prema rezultatima ankete koju je proveo Marijan Palić iz Auctora, o namjeri prodaje Zagrebačke burze potencijalni kupci biti informirani putem pozivnog natječaja, dok će cijena biti glavni kriterij za odabir najbolje ponude. Najzainteresiraniji za kupnju Zagrebačke burze dosad su bili Bečka i Varšavska burza. Isti rezultati pokazuju kako većina ispitanika smatra da bi internetsku trgovinu trebala regulirati Hanfa.