U ljudskoj je prirodi duboko usađena potreba da se otrgne od uvjetovanosti i zadanosti koje ju svakodnevno ograničavaju. Otkad je svijeta i vijeka, ljudi pokušavaju riješiti taj problem. Pitanje svih pitanja je kako pobijediti sistem i na brzinu se obogatiti. Vjerojatno na čitavoj kugli zemaljskoj ne postoji igra na sreću za koju barem netko nije razradio sto posto siguran način kako pogoditi dobitnu kombinaciju. Ni ulaganja na tržištu kapitala nisu izuzetak. Za mnoge, burze su tek nešto sofisticiranije kladionice ili kockarnice, mjesta na koja se dolazi da bi se okušala sreća. Istina, kao i u svakom pothvatu s neizvjesnim ishodom, malo naklonosti Fortune dobro dođe i pri burzovnim transakcijama. No, takav stav promašuje smisao i svrhu postojanja burze. Nitko vam ne može zabraniti da se time bavite, ali to nije nešto što bi vam bilo koji ozbiljniji burzovni igrač preporučio.

Utjecaj Fortune
Da se ne bi morali oslanjati na prevrtljivu ćud božice sreće, mnogi su tijekom povijesti pokušavali pronaći univerzalno primjenjiv način kako pobijediti burzu. Mnogi to pokušavaju i danas, a izvjesno je da će nastaviti nastojati i dalje iako se ne čini da je taj sveti gral na vidiku, ni da ćemo mu se ikad uspjeti približiti.

Posebni uvjeti
Pa ipak, to ne znači da treba odustati. Ne zato što bi jednog dana možda mogli nabasati na čarobnu formulu, već zbog toga što već i sama priprema, razrada i primjena strategije može biti korisna, pa i plodonosna. Pod strategijom ulaganja obično se podrazumijeva niz pravila i procedura koji su nit vodilja ulagaču pri odabiru portfelja. Obično se vrte oko razine spremnosti na rizik. Neki ulagači radije nastoje maksimizirati povrat ulaganja investirajući uz veći rizik. Drugi će se zadovoljiti s manjim povratom ako je i razina rizika niska. Većina će se odlučiti za strategiju koja je negdje između te dvije krajnosti. No bez odluke o tome na koliki ste rizik spremni, teško da ćete napraviti suvislu strategiju ulaganja. Zbog velikog broja sudionika i mogućnosti za ulaganje tržišta vrlo su složeni mehanizmi, pa tako i mogućih strategija ima veoma mnogo. Naravno, samo neke od njih su vrlo uspješne, a dodatni problem krije se u tome što ih se rijetko kad može koristiti bez prilagodbe lokalnim uvjetima i osobnim okolnostima. Kako svaka prilagodba mijenja recepturu koja je dovela do uspjeha, tako i izgledi za ponavljanje uspjeha postaju neizvjesniji. Mnogo ulagača pokušava pogoditi kad je neka dionica ili tržište na svom dnu ili vrhu. U pravilu, to je uzaludan posao, kaže Emanuel Vlačić, poslovni savjetnik i investitor. Može se nabosti takva transakcija i onda se njome hvaliti prijateljima, no one su iznimno rijetke. Odluke o ulaganju, uvjeren je Vlačić, treba donositi na bazi fundamentalnih informacija o poslovanju entiteta u koji se ulaže. U vremenima krize najgora je opcija pobjeći glavom bez obzira. S time se slaže i Vlačić, koji smatra da je sadašnja kriza domaćeg i globalnog tržišta kapitala pravo vrijeme za analiziranje i traženje dobrih prilika. Dok tržište pada, dobra strategija može biti, kažu stručnjaci, nastaviti redovno ulagati u istim iznosima, makar i malim. To će imati dvije posljedice. Prvo, kupovat ćete manje dionica kad je burza u usponu i više kad je u padu. Drugo, dugoročno bi vam se kupnja dionica po nižoj cijeni na medvjeđem tržištu mogla isplatiti, jednom kad cijene ponovno krenu prema gore. Budući da većina tržišta dugoročno daje razmjerno dobre povrate, za male investitore dobrom bi se mogla pokazati i strategija “kupi i drži”, koja podrazumijeva portfolio čiji sadržaj, manje ili više, odražava sastav nekog burzovnog indeksa.

Kupi i drži
Mislite li se ozbiljnije baviti ulaganjem, nije loše imati određenu količinu gotovine u pričuvi – bilo bi idealno ako možete skupiti novac u vrijednosti tri do šest mjeseci vaših prosječnih troškova i pohraniti ga negdje gdje možete lako i brzo doći do njega. Zaliha će vam dobro doći ne samo u slučaju neočekivanih troškova – na burzi ili u privatnom životu – već i u razdoblju pada vrijednosti dionica, koje se nužno ciklički vraća u životnom ciklusu svakog tržišta kapitala. Pazite i u što ulažete. Cijene dionica u nekim industrijama sklone su snažnim fluktuacijama. Može se dogoditi da vrlo brzo izgubite velik dio vašeg novca. Pobrinite se da dobro razumijete tržište u koje ulažete i da pomno pratite što se na njemu događa. Vlačić kaže da griješe oni koji u ulaganje ulaze s novcem kojim ne mogu dugoročno raspolagati, zato što su pod pritiskom, mnogo skloniji najrizičnijim i najšpekulativnijim ulaganjima. Ako dobro upoznate svoju investiciju, imate jasan cilj i date si razuman vremenski rok te svaku odluku donosite hladne glave, na temelju kvalitetnih informacija, možete si dozvoliti luksuz da u nekim trenucima procijenite da je tržište u krivu i idete protiv njega. A to se može i te kako isplatiti. Razlučite, dakle, između špekuliranja i ulaganja. Uzmite u obzir da investicije, da bi bile uspješne, imaju svoje cikluse. Treba im dati vremena da daju plodove. Ti se ciklusi mjere u godinama, ne u tjednima ili mjesecima. “Po meni, horizont ulaganja trebao bi biti doživotan”, kaže Vlačić, “Sve kraće od toga ograničava manevarski prostor. Uvijek će biti dobrih i loših razdoblja, no uz ciklični ulagački horizont od 2-3 godine, u dugom razdoblju od 20 i više godina mogu se napraviti čuda.”
(Miroslav Wranka, vlasnik dionica HT-a i Atlantica)