Drvna industrija Spačva d.d. iz Vinkovaca ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine prihod od 127,4 milijuna kuna te dobit od 13,5 milijuna, podaci su iz njihova financijskog izvješća na Zagrebačkoj burzi. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u ovom polugodištu je došlo do porasta prihoda, s 112,8 milijuna na 127,4 milijuna, no istovremeno je dobit udovostručena, s prošlogodišnjih 6,6 milijuna na ovogodišnjih 13,5 milijuna. Od prodaje u zemlji uprihodovano je 33,9 milijuna kuna ili 26,61 posto prihoda od prodaje dok na izvoz otpada 71,31 posto ili 90,8 milijuna. Troškovi poslovanja iznosili su 114 milijuna kuna, te su u skladu s porastom poslovnih aktivnosti rashodi za oko osam milijuna kuna više od onih u prvom polugodištu 2006. godine. Na materijalne troškove otpada 64,79 posto ukupnih rashoda dok je na troškove osoblja otišlo 22,82 post, a slijede troškovi amortizacije s 3,48 i financijski rashodi s 3,46 posto. Drvna industrija Spačva u 2006. je ostvarila 7,7 milijuna kuna neto dobiti, što je bilo smanjenje dobiti u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 10,2 milijuna kuna. Ukupni prihodi Spačve lani su iznosili 210,46 milijuna kuna i veći su za 17,9 posto prema godini ranije. Spačvi je uspjelo u posljednje dvije godine zaposliti 200 ljudi i uložiti u razvoj 100 milijuna kuna no problem vinkovačkoj drvnoj industriji, kao i ovoj grani u Hrvatskoj općenito, predstavlja stalna prijetnja od poskupljenja šumskih trupaca za potrebe drvne industrije iz Hrvatskih šuma. Naime, u toj gospodarskog grani kažu da ako Vlada i Hrvatske šume misle poskupljenjem trupaca pomoći drvnoj industriji Hrvatske, da ih mole da im ne pomažu na taj način. Spačvi je uspjelo u posljednje dvije godine primiti dvjesto ljudi na posao i uložiti u razvoj 100 milijuna kuna, a u Vinkovcima očekuju od Hrvatskih šuma, kao državnog poduzeća, da vodi brigu o cjelokupnom domaćem gospodarstvu jer kažu da će se u konačnici takve jednostrane odluke najviše odraziti na zaposlenima.

Državne institucije, prije svih resorno ministarstvo, objasnile su da je došlo do određenog poskupljenja trupaca, ali samo onima koji ih izvoze kao trupce i piljenu građu dok na one koji imaju finalni proizvod od tih istih trupaca ne bi trebali osjetiti efekte poskupljenja. Na taj način država želi što više trupaca dati onima koji od njih dobivaju proizvode višeg stupnja dorade i viših cjenovnih kategorija, a smanjiti izvoz sirovine, dakle, trupaca i rezane građe po čemu je Hrvatska bila prepoznatljiva. Iako Spačva planira isključivo izvoz finalnih proizvoda te razvoj identiteta i vlastitih robnih marki, za sada dio njihovog poslovanja obuhvaća i izvoz “nefinalnih proizvoda”. Svoju budućnost vide u razvoju prodajne mreže, a istodobno žele ojačati ukupnu domaću proizvodnju namještaja te utjecati na razvoj dizajna. Spačva ima u svom sastavu četiri zasebna pogona, i to pilanu, parketariju, tvornicu furnira te tvornicu vrata i lijepljenih ploča. Proizvodnju temelje na preradi hrastovih i jasenovih trupaca. Godišnje se u pilani preradi oko 60.000 kubnih metara drvne mase te još oko 13.000 kubika u tvornici furnira. Od ukupne proizvodnje Spačva izvozi i više od 70 posto proizvoda na zapadnoeuropsko tzržište ponajprije u Italiju, Sloveniju, Francusku i Njemačku te SAD. Današnja tvrtka ima svoje korijene u poduzeću “Slavonski hrast” koje je u Vinkovcima osnovano 1956. godine kao drvna industrija, a spajanjem sa šumarstvom 1961. godine nastaje kombinat Spačva Vinkovci. Od 1969. Spačva posluje kao samostalna tvrtka. Godine 2005. uloženo je u modernizaciju postrojenja i otvaranje novih pogona pet milijuna eura, a 2006. još četiri milijuna. S razvojem tvrtke, povećavao se i broj zaposlenih, pa je tako u 2004. godini u Spačvi radilo 740 ljudi, iduće godine 831, a u 2006. to su bila 1054 zaposlenika.

Skupa sirovina

Hrvatske šume samostalno donose cijene trupaca i one su u prosjeku za pojedine kategorije hrasta od veljače 2007. više do 15 posto. U posljednje dvije godine cijene hrasta porasle su 30 posto, kažu u Spačvi. Prema njihovim podacima, drvna industrija u Hrvatskoj zapošljava 22.000 ljudi, ima ukupni prihod od 780 milijuna eura i gubitak 7,5 milijuna eura.