Turistički sektor najbolje je poslovao u ovoj godini, promatra li se rast dobiti. Zaključak je to koji se dobije kada se uspoređuje poslovanje kompanija čije dionice čine sastave sektorskih indeksa Zagrebačke burze. U analizi su korištena nerevidirana konsolidirana izvješća.

Turistički sektor, odnosno članice indeksa CROBEXtursit, u prvih je devet mjeseci ove godine ostvario rast dobiti od 17,86 posto. Pet kompanija tog indeksa imalo je dobit od ukupno 561,84 milijuna kuna. U isto vrijeme prošle godine, zajednička im je dobit iznosila 476,67 milijuna. Dvije kompanije iz tog indeksa ostvaruju najveću zaradu. To su Valamar Adria holding i Maistra koje su zaradile 283,09 milijuna kuna, odnosno 155,31 milijun. Objema je dobit porasla u odnosu na prošlu godinu. Valamaru je u prvih devet mjeseci ona porasla za 50,6 milijuna kuna, odnosno 21,76 posto, a Maistri za 40,24 milijuna, odnosno za gotovo 35 posto. Posljedica je to dobre turističke sezone koja je povećala prihode domaćih turističkih kompanija. Kumulativno gledano, pet tvrtki indeksa CROBEXturist ostvarilo je prihod od 2,441 milijardu kuna, što je za 215,48 milijuna više nego lani.

Odlučan rezultat ostvario je i prehrambeni sektor. Devet kompanija čije dionice čine sastav indeksa CROBEXnutris imalo je rast dobiti od 11 posto u odnosu na prošlu godinu. U relativnim iznosima, najviše su ‘potegnuli’ Atlantic grupa, Kraš i Podravka. Kompanija Emila Tedeschija u prvih je devet mjeseci zaradila 198,11 milijuna kuna, čak 140 posto više nego lani.

Dobit nakon oporezivanja bila je 198,11 milijuna kuna, što je 115 milijuna više nego lani. I zarada više nego udvostručila. Ta je kompanija imala dobit od 2,67 milijuna kuna, što je 113,46 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Konsolidirani podaci Podravke također su solidni. Dobit od 98,68 milijuna kuna je za 38 posto viša nego lani. Ukupno promatrano, devet kompanija iz indeksa CROBEXnutris zaradilo je 507,29 milijuna kuna, što je za 50 milijuna više nego lani. Ukupni prihod tih kompanija bio je 11,49 milijardi kuna. Za razliku od turizma i prehrambenog sektora, koji se polako oporavljaju od krize, industrija se ne može pohvaliti takvim trendom. Jedino su dvije kompanija od ukupno osam imale bolji rezultat nego lani. To su Ericsson Nikola Tesla i Končar elektroindustrija (u slučaju Končara uspoređivali smo nekonsolidirane podatke budući da u sastav indeksa ulazi i Končar D&ST čiji su rezultati uključeni u konsolidirane podatke Končar EI, op.a.). Dobit Ericssona NT porasla je za 13,78 posto na 106,8 milijuna kuna, dok se Končar EI može pohvaliti s 13,78 posto višom zaradom nego lani. Ostale članice ili su imale pad dobiti ili su bile u gubitku.  Primjerice, dobit Ine od 386 milijuna upola je manja nego lani.

Građevinski sektor još uvijek je u problemima. Sedam kompanija iz indeksa CROBEXkonstrukt imalo je ukupni gubitak od 140 milijuna kuna, što je ipak 17 posto manje nego lani, ponajviše zahvaljujući Viaduktu i Dalekovodu koji su uz Hidroelektru jedini poslovali s dobiti.

Članice indeksa CROBEXtranpost, njih šest, poslovalo je s gubitkom od ukupno 12,15 milijuna kuna, ponajviše zbog loših rezultata Jadroplova (-32,4 mil.kn) i Uljanik plovidbe (-48,86 mil.). 

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji