Američke burze tjedan su otvorile pod pritiskom nakon što je predsjednik Donald Trump najavio novu, jedinstvenu carinu od 15 posto na trgovinske partnere SAD-a, produbljujući neizvjesnost oko globalne trgovine. Odluka dolazi svega nekoliko dana nakon što je američki Vrhovni sud presudio da je ranije korištenje izvanrednih ovlasti za uvođenje carina bilo prekoračenje predsjedničkih ovlasti.

Nova mjera, koja stupa na snagu u utorak, temelji se na Zakonu o trgovini iz 1974. godine i omogućuje administraciji uvođenje ograničenja uvoza do 150 dana. Reakcija investitora bila je brza. U ranom trgovanju u Londonu zlato je poraslo 0,6 posto, na 5133 dolara po unci, potvrdivši status sigurnog utočišta, prenosi Financial Times.

Gdje je kraj?

Istodobno je dolar oslabio 0,3 posto prema košarici svjetskih valuta. Terminski ugovori upućivali su na pad američkih burzi – 0,5 posto za S&P 500 te 0,7 posto za Nasdaq 100, što sugerira oprez na Wall Streetu.

U Europi je pad bio blaži. Indeks Stoxx Europe 600 oslabio je 0,3 posto, dok su tehnološke dionice bile pod najvećim pritiskom, bilježeći 0,9-postotni pad. Prinos na desetogodišnje američke obveznice skliznuo je za 0,01 postotni bod, na 4,07 posto, odražavajući potražnju za sigurnijim oblicima imovine. Bitcoin je pao 2,7 posto, na 65.801 dolar, reflektirajući klizanje rizičnije (kripto) imovine.

“Tržište ugrađuje neizvjesnost jer nije jasno gdje će se carine konačno zaustaviti”, izjavila je Ecaterina Bigos iz BNP Paribas Asset Managementa. Analitičari RBC Capital Marketsa za FT su ocijenili da je rizik za dionička tržišta ublažen činjenicom da je efektivna carinska stopa prema novom režimu niža nego prema prethodnom. U kratkom roku, ističu, agregatna razina carina je smanjena, ali je razina neizvjesnosti porasla.

Sličnu procjenu iznijeli su i analitičari Goldman Sachsa, navodeći da je povećanje efektivne carinske stope trenutačno oko devet postotnih bodova, u odnosu na nešto više od deset početkom 2025. godine. Očekivanja te investicijske banke u pogledu rasta i inflacije u SAD-u ostala su uglavnom nepromijenjena, što sugerira da tržište ne očekuje snažniji makroekonomski udar.

Privremeno olakšanje

Azijska tržišta reagirala su optimističnije zbog procjene da bi pojedini izvoznici mogli profitirati od niže jedinstvene stope. Hongkonški Hang Seng porastao je 2,4 posto, tajvanski Taiex zaključio je dan u plusu 0,5 posto, dok je južnokorejski Kospi ojačao 0,7 posto. Japanska i kineska tržišta bila su zatvorena, no ekonomisti Morgan Stanleya procjenjuju da bi nova carinska stopa od 15 posto snizila ponderiranu prosječnu carinu na azijsku robu na 17 posto, s ranijih 20 posto. Za Kinu bi stopa pala na 24 posto, s 32 posto.

Analitičari upozoravaju da bi olakšanje moglo biti privremeno, budući da se očekuju dodatne sektorske mjere i nove istrage usmjerene na pojedine ekonomije. U tom kontekstu, sadašnja razina carina za Aziju mogla bi predstavljati vrhunac, ali ne i konačnu fazu trgovinske politike.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

U prvoj službenoj reakciji na presudu Vrhovnog suda, kinesko ministarstvo trgovine poručilo je da se protivi jednostranim carinama te da provodi sveobuhvatnu procjenu učinka odluke. Peking je upozorio da Washington razmatra alternativne mjere, uključujući trgovinske istrage, kako bi zadržao pritisak na partnere, istaknuvši da će “čvrsto štititi svoje interese”. Time je otvorena nova faza trgovinskog nadmetanja u kojoj će pravni okvir, jednako kao i tržišne reakcije, igrati ključnu ulogu.