U vremenu masovnih delistiranja s burze i bijega u netrasparentnost, Atlantic grupa jedna je od rijetkih kompanija s dijametralno suprotnom strategijom.

Umjesto jednog, Atlantic će od početka listopada imati dva "market makera", odnosno specijalista koji će kreirati tržište i održavati likvidnost dionice. Kompanija je u petak objavila da je potpisala ugovore s Raiffeisen i Zagrebačkom bankom o obavljanju poslova specijalista za dionice Atlantic grupe uvrštene u kotaciju Službenog tržišta. Dvije banke preuzet će "market making" od Erste banke koja osigurava tržište dionici od siječnja 2010., a čiji ugovor istječe krajem rujna. Koji su razlozi prekida suradnje s Ersteom u petak nismo uspjeli doznati. 

Ključni igrači
Od listopada dionica Atlantica postat će četvrta vrijednosnica s dva specijalista. Dva specijalista ima dionica Leda, od svibnja i AD Plastik, a od srpnja i Hrvatski telekom. Vijest su u petak pozdravili u investicijskim krugovima. "Atlantic je od početka jedna od kompanija s najboljim odnosom s investitorima. Sve objave na ZSE su na razini svjetskih burzi i vidi se da kompanija sve radi da podigne cijenu dionice te da ona ostane visoka", prokomentirao je jedan broker. Bilo bi dobro, kaže, da kompanija još poradi na osiguravanju još većeg "free floata". "Market makeri" ključni su igrači na financijskim tržištima jer održavaju likvidnost. Istovremenim kotiranjem cijena kupnje i prodaje dionice "market maker" stvara tržište, smanjuje rizik likvidnosti i olakšava kupcima i prodavateljima da ulaze i izlaze s tržišta. Za razliku od špekulanata ne klade se na rast ili pad cijena pa je zarada specijalista je u razlici kupovne i prodajne cijene, a za uslugu naplaćuje i naknadu. Interes kompanije da joj dionica ima "market makera" svodi se na transparentnost i korištenje primarne uloge tržišta kapitala – prikupljanje kapitala za financiranje. Tvrtke koje će u budućnosti izdavati vrijednosnice platit će manju cijenu za svježi kapital ako je rizik likvidnosti nizak. 

Prerasli gabarite
Premda domaća burza godinama ne ispunjava ulogu mjesta za prikupljanje kapitala, likvidnost je neophodan uvjet da to i postane. Bez likvidnosti veliki ulagači, mirovinski fondovi koji su odavno prerasli gabarite Zagrebačke burze, kao i investicijski fondovi, a o velikim svjetskim ulagačima da se i ne govori, ne smiju ili ne žele ulagati. Budući da su valuacije dionica niske, domaće tržište ima potencijala za oporavak i rast te zarade ulagača, no to se neće dogoditi dok većina bježi s burze, a tek nekolicina kreira likvidnost.