Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, jer su ulagače razočarali slabiji nego što se očekivalo makroekonomski pokazatelji iz nekih od najvećih svjetskih gospodarstava.
Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, jer su ulagače razočarali slabiji nego što se očekivalo makroekonomski pokazatelji iz nekih od najvećih svjetskih gospodarstava.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 1 posto, na 17.113 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,4 posto, na 1.982 boda, a Nasdaq indeks 1,5 posto, na 4.512 bodova. To je najveći tjedni pad tih indeksa od početka kolovoza.
Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, jer su ulagače razočarali slabiji nego što se očekivalo makroekonomski pokazatelji iz nekih od najvećih svjetskih gospodarstava.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 1 posto, na 17.113 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,4 posto, na 1.982 boda, a Nasdaq indeks 1,5 posto, na 4.512 bodova. To je najveći tjedni pad tih indeksa od početka kolovoza.
Pad cijena dionica posljedica je zabrinutosti ulagača u vezi tempa rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Osim u SAD-u, ni u jednom drugom situacija nije blistava, no najviše zabrinjava slabost eurozone.
Prema izvješću tvrtke Markit, PMI indeks i proizvodne i uslužne djelatnosti u Francuskoj u rujnu je pao s 49,5 na 49,1 bod, najnižu razinu u posljednja tri mjeseca, što ukazuje na slabljenje aktivnosti.
Nisu impresionirali ni podaci iz Njemačke, dok je u cijeloj eurozoni PMI indeks za privatni sektor skliznuo s 52,5 na 52,3 boda, najnižu razinu u ovoj godini i ispod očekivanja analitičara.
„Podaci iz Europe zabrinjavaju. Nismo očekivali da će se tamošnja situacija brzo poboljšati, ali smo očekivali postupno jačanje, a ne slabljenje gospodarske aktivnosti“, kaže David Lebovitz, strateg u J.P. Morgan Fundsu.
Cijene dionica na Wall Streetu bile su pod pritiskom i zbog jačanja dolara, što je posljedica špekulacija da će američka središnja banka uskoro zaoštriti monetarnu politiku. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na košaricu šest vodećih svjetskih valuta, dosegnuo je najvišu razinu u četiri godine.
„Uspon dolara zabrinjava jer bi mogao izazvati pad prihoda velikih američkih kompanija, s obzirom da zbog toga njihovi proizvodi na svjetskom tržištu postaju manje konkurentni“, kaže John Schmitz, portfelj menadžer u fondu Bahl & Gaynor.
Premda su se u petak cijene dionica ponešto oporavile, nakon podatka o bržem rastu američkog gospodarstva u drugom tromjesečju nego što se prije procjenjivalo, indeksi nisu uspjeli nadoknaditi sve gubitke iz prvog dijela tjedna.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE skliznuo je 2,7 posto, na 6.649 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,2 posto, na 9.490 bodova, a pariški CAC 1,5 posto, na 4.394 boda.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 0,6 posto, na 16.229 bodova.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Optimistican sam na dulji rok, ali nista nejde preko noci. U fiksnom rezimu, moras prilagodavati cijene, troskove, i to traje. Uz druge reforme, moglo bi biti brze. No u tom smislu je deflacija pokazatelj da se prilagodba dogada. Jer, ako imate stalnu inflaciju, kako ce doci do prilagodbe? Jedino ako drugi imaju jos vecu inflaciju.
Ne mora biti. Ako je inflacija ista onda cijena radne snage raste brze u zemlji u kojoj je nezaposlenost niza. Na taj nacin zemlja koja ima visu nezaposlenost postaje konkurentnija uz istu stopu inflacije.
[/quote]
Tocno, malo sma pojednostavio sliku, ima tu jos dosta toga, odredene prilagodbe moguce su i uz inflaciju, ali deflacija je problem ako je dugorocna i ocekivana.
U tom smislu, prilgodba koaj se dogada u Grckoj, Portugalu, Spanjolskoj, nije problematicna kao deflacija u Japanu, koja je postala gotovo trajna pojava.
U Spanjolskoj se npr dogodilo to da ekonomija raste, imamo delfaciju, cijena rada je pala, ali isto tako industrijski izvoz raste i ekonomija se rebalansira-povecava se konkurentnost. Naravno, nezap je visoka, prilagodba spora, ali ostvaruje se napredak.
Iznimno je zabrinjavajuce da u HR ni po kojem pitanju nema nikakvog napretka,
stvoise neki indikatori povremeno ubrzano tonu.
Optimistican sam na dulji rok, ali nista nejde preko noci. U fiksnom rezimu, moras prilagodavati cijene, troskove, i to traje. Uz druge reforme, moglo bi biti brze. No u tom smislu je deflacija pokazatelj da se prilagodba dogada. Jer, ako imate stalnu inflaciju, kako ce doci do prilagodbe? Jedino ako drugi imaju jos vecu inflaciju.
Ne mora biti. Ako je inflacija ista onda cijena radne snage raste brze u zemlji u kojoj je nezaposlenost niza. Na taj nacin zemlja koja ima visu nezaposlenost postaje konkurentnija uz istu stopu inflacije.
Nije dugo trajalo, evo ga Cacic
Haha 🙂
Sto se tice ovoga, ocito su i sankcije dale svoje, ali i interne prilagodbe ce trajati dulje.
Optimistican sam na dulji rok, ali nista nejde preko noci. U fiksnom rezimu, moras prilagodavati cijene, troskove, i to traje. Uz druge reforme, moglo bi biti brze. No u tom smislu je deflacija pokazatelj da se prilagodba dogada. Jer, ako imate stalnu inflaciju, kako ce doci do prilagodbe? Jedino ako drugi imaju jos vecu inflaciju.
Za neke novo zlatno doba pocinje(DE), a za neke tek pocinju jace reforme(FR). Imamo divergenciju, medu zemljama.
Vidjet cemo sto ce biti. Cak i Grcka je prodisala, izgleda da smo mi na samom zacelju zacelja.
Nije dugo trajalo, evo ga Cacic
Uključite se u raspravu