Prijetnja u obliku restriktivne monetarne politike još se jednom nadvila nad svjetska tržišta kapitala, ne ostavljajući investitorima nimalo vremena za predah, zaprijetivši anuliranjem i ono malo rasta u odnosu na početak godine. a stvari pritom polako izmiču kontroli, osobito nakon što su objavljeni detalji s posljednjeg sastanka američkih monetarnih vlasti, za koji se dugo vremena vjerovalo da bi mogao označiti prekretnicu u dosadašnjoj praksi, odnosno, najaviti kraj uzlaznog ciklusa ključnih kamatnih stopa. Umjesto toga, optimiste je zaprepastila činjenica da su dužnosnici FED-a raspravljali čak i o scenariju podizanja kamatnih stopa za čak 50 baznih bodova (dvostruko više u odnosu na uobičajene pomake kamatnjaka), što je isprovociralo promptnu reakciju na tržištu novca. Naime, kretanje terminskih ugovora na kamatne stope trenutno ukazuje na čak 76 posto vjerojatnosti (umjesto prijašnjih 50 posto) da će FED i na sljedećem sastanku u lipnju povećati kamatnu stopu na federalne fondove (na 5,25 posto), i tako zagorčati život brojnim segmentima korporativnog sektora.

Među kojima istaknuto mjesto svakako zauzimaju banke, jedna od grupacija dionica najosjetljivijih na promjene u monetarnoj politici, kojoj usto nikako ne ide na ruku i prevladavajući pesimizam na tržištu kapitala, odakle upravo financijske institucije izvlače veliki dio svojih prihoda. Shodno tome, dionice europskih banaka jučerašnji su dan uglavnom provele na negativnom teritoriju, makar i s gubicima koji djeluju sasvim podnošljivo, osobito u usporedbi s provalom pesimizma s kojom su se suočili predstavnici rudarskih kompanija. Primjerice, Societe Generale je zabilježila pad cijene dionica od 1,2 posto, a Deutsche Bank je bila u minusu od 0,5 posto, dok su s druge strane Anglo American i Rio Tinto izgubili na vrijednosti čak 3,3 posto, odnosno, 3 posto, u potpunosti onemogućivši značajniji oporavak burzovnih indeksa u Londonu. Inače, strah od viših kamatnih stopa dodatno je intenzivirao podatak o neočekivanom svibanjskom rastu PMI indeksa poslovnog povjerenja za Euroland, te prilično optimistične prognoze Europske komisije, čiji analitičari očekuju ubrzavanje gospodarskog rasta u drugoj polovici tekuće godine. Srećom po europska i azijska tržišta kapitala, fanovi američke valute, uvelike ohrabreni najnovijim razvojem događaja, napokon su iskazali nešto osjetniju inicijativu, natjeravši euro i jen u defenzivu, olakšavši tako barem položaj regionalnih izvoznika. U Japanu su to bile dionice automobilske industrije, poput Toyote (+1,5 posto), koje se u Europi nisu nimalo proslavile, što najbolje pokazuje njemački tercet BMW – VW – DaimlerChrysler, koji je bilježio prilično ujednačen pad cijene dionica (oko 1,5 posto).

Istraga EK ruši energetski sektor
Energetski sektor je zasigurno još jedna skupina dionica čija je izvedba izravno povezana s aktualnim kursom koji drže monetarne vlasti u SAD i Eurolandu, a situaciju su dodatno pogoršali istražitelji Europske komisije, ne libeći se provesti raciju u uredima pojedinih kompanija, sumnjajući na nedozvoljenu praksu kojom se ruši konkurentnost u segmentu proizvodnje električne energije (naravno, na štetu krajnjih potrošača). Pojedini izvori pritom špekuliraju kako su istražitelji već posjetili urede njemačkog diva E.On, zbog čega su dionice potonjega jučer bile u minusu od 1,7 posto. Lokalni rival RWE je zabilježio pad dionica od 2 posto, dok je Gaz de France bio u minusu od 1,9 posto, a britanski rivali bilježili pad u rasponu od 1 do 1,4 posto.