Bez povjerenja u brojke nema ni povjerenja u poslovanje – zato revizija više nije samo regulatorna obveza, nego jedan od ključnih stupova financijske stabilnosti i kvalitetnog korporativnog upravljanja. To potvrđuje i prvo nacionalno istraživanje Hrvatske revizorske komore (HRK) i HUP-a: čak 87,7 posto predstavnika poslovnog sektora smatra da revizija povećava povjerenje u financijske izvještaje. Istodobno, od revizorske se struke očekuje da ide korak dalje od pukog ispunjavanja zakonskih zahtjeva. Na stručnom savjetovanju Revizorske komore u Poreču predstavnici regulatora, poslovne zajednice i revizora upozorili su na potrebu kvalitetnijeg i primjenjivijeg regulatornog okvira, koji mora pratiti stvarne rizike gospodarstva.

Zakonske izmjene

Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Ana Zorić najavila je da će se kroz izmjene Zakona o reviziji iduće godine nastojati unaprijediti područja u kojima postojeća pravila u praksi ne funkcioniraju optimalno. U proces savjetovanja trebala bi biti uključena i Hrvatska revizorska komora.

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek naglasila je važnost revizorskih izvještaja u procjeni stabilnosti i rizika banaka, ali i odgovornost svih sudionika sustava. “Mi smo se svi složili da je revizorska struka izuzetno važna, ali kao što ona napreduje, cijeli sustav usporedno treba napredovati, pa tako i same uprave, odnosno poduzetnici i menadžeri, nadzorni odbori, revizorski odbori, revizori, nadzorne institucije”, kazala je Švaljek.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić istaknuo je da poduzetnici od revizije očekuju i snažniji doprinos korporativnom upravljanju, pa i kroz profesionalni skepticizam. Kompanije sve češće propituju donose li pojedini regulatorni zahtjevi i kontrole korist razmjernu trošku njihove provedbe.

Direktna veza s rastom

Marina Tonžetić, članica Upravnog vijeća Hrvatske revizorske komore, ističe da je važno razumjeti da revizija izvještaja nije kontrola svake pojedine transakcije, već procjena rizika koja se provodi na temelju uzorka, pri čemu je fokus na izvještajima kao rezultatu poslovanja.

Sudionici savjetovanja upozorili su i na izravnu vezu kvalitetnog korporativnog upravljanja i rasta. Dugogodišnja istraživanja, kaže Stojić, pokazuju da poboljšanje korporativnog upravljanja i vladavine prava za jednu standardnu devijaciju, na horizontu duljem od deset godina, povećava BDP gospodarstva za dva posto.