Umjesto očekivane erupcije optimizma, kao logične reakcije najnovijeg skoka Dow Jones Industrials indeksa iznad ključne psihološke razine od 11.000 bodova, jučerašnja izvedba europskih tržišta kapitala bila je, blago rečeno, sasvim neuvjerljiva, pritisnuta ofenzivom pesimista koji su svoj bijes iskalili na dionicama bankovnog sektora, umrtvivši napredovanje kontinentalnih burzovnih indeksa. Povod agresivne rasprodaje bili su poslovni rezultati što ih je objavio Credit Suisse, ostvarivši u zadnjem kvartalu prošle godine rast dobiti od 15 posto, na 1,1 milijardu franaka, što ni izbliza nije bilo dovoljno za prolaznu ocjenu analitičara. Jer neočekivani rast troškova u promatranom razdoblju, koji je uvjerljivo nadmašio rast prihoda (26 naspram 10 posto), učinio je očekivanu cifru od 1,24 milijarde franaka jednostavno nedostižnom, a paničnu likvidaciju od strane pesimista, potpomognutu negativnim recenzijama brokerskih kuća jedinom logičnom reakcijom. Konačan rezultat takvog odnosa snaga donio je pad cijene dionica od čak 7,1 posto (na 72,5 franaka), a loše se raspoloženje vrlo brzo proširilo sektorom, pri čemu uopće nije pomogla najava povećanja dividende (sa 1,5) na dva franka po dionici, te poslovična samouvjerenost čelnika banke. A troškovi su izmakli kontroli nadležnih i u slučaju francuske banke BNP Paribas, zbog čega su dionice, makar su ostale kategorije izvješća bile uglavnom u skladu s očekivanjima, zabilježile pad cijene od 3,2 posto, povukavši za sobom domaće rivale. Credit Agricole je bila u minusu od 1,6 posto, a Societe Generale za 1,8 posto, dok je UBS izgubio na vrijednosti 1,2 posto.

Negativnu intonaciju sezone objavljivanja poslovnih rezultata nastavio je Total, iako u ovom slučaju zapravo i nije bilo nikakvih neugodnih iznenađenja, već rekordnih 12,3 milijarde eura dobiti za prošlu godinu (rast od 30 posto), upotpunjenih povećanjem rezervi kompanije, koje trenutno dosežu 20 milijardi barela. Međutim, pojedini analitičari su očito očekivali nešto više od najvećeg prerađivača sirove nafte na Starom kontinentu, te je gorak okus tek donekle ispralo povećanje dividende za petinu (na 6,5 eura), ograničivši dnevni gubitak dionica na podnošljivih 0,2 posto (na 214,8 eura). Ono što pritom upada u oči je mahom pozitivna izvedba dionica naftne industrije, makar se cijena WTI barela sirove nafte do početka trgovine na Wall Streetu nije uspjela probiti iznad granice od 60 dolara, zadržavajući se oko ovogodišnjeg minimuma (59,6 dolara). Štoviše, Neste Oil je bio jedan od najvećih dobitnika jučerašnje trgovine, ostvarivši rast cijene dionica od čak 8,6 posto, zahvaljujući operativnoj dobiti od 322 milijuna eura u posljednjem kvartalu prošle godine (daleko iznad očekivanih 246 milijuna eura). Oporavak naftaša nije pak neutralizirao pozitivne pomake zrakoplovnih kompanija, među kojima je prednjačila Alitalia, skokom od 5,4 posto, a poprilično uvjerljivi bili su još British Airways (+2,9 posto), te Iberia (+2,1 posto) i Air France-KLM (+1,8 posto). ). Novi ugovori, vezani za nadogradnju postojeće infrastrukture, potaknuli su pozitivnu izvedbu vodećih proizvođača telekomunikacijske opreme, nakon čega se Nokia našla u plusu od 2,1 posto, dok je Ericsson rastao 1,1 posto.

Nikkei 225 ponovno ispod 16.000 bodova

I dok europske burze nisu u značajnijoj mjeri uspjele kapitalizirati aktivniju ulogu optimista na Wall Streetu, raspoloženje ulagača u Tokiju bilo je još lošije, odvlačeći Nikkei 225 ponovo ispod granice od 16.000 bodova, zahvaljujući u prvom redu redu intenzivnoj korekciji hi-tech sektora. Tako je Toshiba izgubila na vrijednosti čak 5,7 posto, dok je gubitnike u susjedstvu predvodio korejski Hynix Semiconductor, zabilježivši čak dvocifreni pad dionica.