Mjesec listopad bio je (ne)očekivano turbulentan za financijska tržišta. Globalno i dalje dominiraju vijesti vezane za rusko-ukrajinske odnose, mjesečne brojke usredotočene su na sveprisutnu inflaciju i podizanje kamatnih stopa od strane FED-a i ECB-a. Domaće tržište, izuzev navedenih tema, bilo je fokusirano na objave financijskih izvještaja hrvatskih kompanija za treći kvartal i za prethodnih 9 mjeseci.
Hoće li FED usporiti?
Europska središnja banka (ECB) ponovno je podignula referentne kamatne stope za 75 baznih bodova (0,75 posto) i tako nastavila trend podizanje kamatnih stopa na ukupnih dva posto. Sukladno tome kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka od početka studenog iznosit će 1,5 posto, kamatna stopa za refinanciranje banaka dva posto, a kamatna stopa na prekonoćne pozajmice banaka 2,25 posto.
Američke Federalne rezerve (FED) odobrile su četvrto uzastopno povećanje kamatnih stopa za 75 baznih bodova (0,75% posto) na ukupnih četiri posto, što je najviša razina od siječnja 2008. godine, ali pritom su signalizirale potencijalnu promjenu u načinu pristupanja monetarnoj politici za smanjenje inflacije. Međutim, tržište je reagiralo silaznom putanjom nakon izjave predsjednika FED-a Jerome Powella koji je odbacio ideju da bi FED mogao u skorije vrijeme usporiti s datim uzastopnim povećanjima, iako je potencirano da se očekuje rasprava na sljedećem sastanku o mogućem usporavanju tempa pooštravanja. Na Wall Streetu tržišta se oporavljaju u iščekivanju da bi FED uskoro mogao početi popuštati jer raste zabrinutost zbog dugoročnijeg utjecaja viših kamatnih stopa. Dow Jones indeks rastao je 13 posto u prethodnom mjesecu. Prinosi na državne obveznice također su pali s najviših razina od početka financijske krize iako su i dalje visoko. Primjerice, prinos na referentnu američku državnu obveznicu kretao se oko 4,09 posto. Vijest koju su financijska tržišta dočekala s oduševljenjem je pad godišnje stope inflacije u SAD-u. Ta je stopa pala više nego što se očekivalo u listopadu što ukazuje da je najgore od postpandemijskog skoka cijena prošlo i povećava nadu u skori kraj trenutnog ciklusa povećanja kamata.
Vrhunac u Njemačkoj
CPI (Consumer Price Index) pao je na 7,7 posto – ispod očekivanih 8 posto – što je najniža stopa inflacije od siječnja ove godine i pad u odnosu na 8,2 posto u rujnu. Trenutna dinamika cijena također je usporila više od očekivanog, s ukupnim cijenama koje su porasle samo 0,4 posto na mjesečnoj razini što je pad u odnosu na 0,6 posto u rujnu. Temeljne cijene, koje isključuju nestabilne stavke hrane i energije, porasle su 0,3 umjesto očekivanih 0,5 posto.
Dok situacija u SAD-u proživljava “veselije dane” godišnja stopa inflacije u Njemačkoj doživljava svoj vrhunac. Rast cijena u toj je državi u listopadu iznosio 10,4 posto što je najviša razina unazad 70 godina. Najviše je u usporedbi s listopadom poskupjelo jestivo ulje, 49,7 posto, mliječni proizvodi 28,9 te kruh i proizvodi od žitarica 19,8 posto. Gorivo je skuplje u prosjeku 22 posto dok je najviši skok u energetskom sektoru prikazan kod zemnog plina gdje je rast iznosio 109 posto.
Brokeri InterCapitala
