Čini se kako gotovo svaku javnu ponudu za preuzimanje na domaćem tržištu prati pravna zavrzlama. U najnovijem slučaju ostaje nejasno koju bi cijenu Agrokor trebao navesti u ponudi za preuzimanje preostalih dionica Vupika. Postavlja se i pitanje pogoduje li Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Agrokoru jer slučaj s Vupikovim dionicama odgovara slučaju s dionicama TLM-a prije godinu i pol, no ishod je drukčiji.

Nakon što je sredinom siječnja zaključen 30 milijuna kuna vrijedan ugovor između države i Agrokora o prodaji Vupikovih dionica, koncern je došao u posjed 87 posto udjela u vukovarskom kombinatu. Obveza za preuzimanje je tako nastala 13. siječnja. Krajem prošlog mjeseca Hanfa je objavila svoje mišljenje o načinu određivanja cijene dionica. Hanfin je stav kako bi Agrokor trebao ponuditi cijenu po kojoj je stjecao dionice “u razdoblju od jedne godine prije dana nastanka obveze za preuzimanje”. Drugim riječima, Agrokor bi trebao ponuditi cijenu po kojoj je kupio dionice Vupika od države, a to je 24 kune po dionici. Na Agrokorovu ponudu se tako ne bi primjenjivala odredba zakona koja govori da se mora primjenjivati viša cijena između cijene prema kojoj su stjecane dionice i prosječne cijene te dionice na burzi u tri mjeseca prije dana nastanka obveze za preuzimanje. Naime, Vupikovom dionicom počelo se opet trgovati prošli tjedan jer je od travnja 2007. godine bila suspendirana. Prema Hanfinu mišljenju, zbog toga je nemoguće izračunati tromjesečnu prosječnu cijenu prije nastanka Agrokorove obveze. Ostaje nejasno zašto Hanfa u svome mišljenju o cijeni za Vupikove dionice nije primijenila isti modalitet na temelju kojeg je sredinom siječnja 2008. odobrila javnu ponudu tvrtke Adrial za dionice šibenske Tvornice lakih metala (TLM). Između ta dva slučaja mogu se povući brojne paralele. Uvrštenje TLM-ove dionice na Zagrebačkoj burzi suspendirano je krajem ožujka 2006., a u siječnju 2008. suspenzija je ukinuta. Za Adrial je kupnjom 80 posto udjela u TLM-u početkom prosinca 2007. nastala obveza objavljivanja javne ponude. Dakle, kao i u Agrokorovu slučaju s Vupikom, dionica je bila suspendirana više od tri mjeseca prije nego što je nastala obveza za preuzimanje. No u Adrialovu zahtjevu za odobrenje javne ponude priložen je i izračun prosječne cijene koji je izradila Zagrebačka burza od 139,67 kuna. Slijedom toga Adrial je ponudio 140 kuna po dionici TLM-a, što je Hanfa i odobrila. Adrial je, inače, udio zbog kojeg je morao objaviti ponudu za preuzimanje kupio za jednu kunu. Kad bi se primjenjivao isti kriterij, cijena u slučaju Agrokora bila bi bitno viša jer se Vupikovom dionicom prije suspenzije trgovalo po deseterostruko višoj cijeni od one koju je platio Agrokor. U Hanfi, unatoč opetovanim pozivima, nisu bili dostupni za pojašnjenje i komentar zašto se u ovim slučajevima primjenjuju različiti kriteriji.