Neto dobit Zagrebačke banke pala je gotovo 70 posto u prvih šest mjeseci ove godine zbog rezervacija za kredite povezanih s krizom u Agrokoru. Najveća banka, s oko četvrtinom tržišnog kolača, ostvarila je 246 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što je za više pola milijarde kuna manje nego u lipnju 2016.

Oprez u prvom kvartalu
Zaba je u ovoj godini za rezervacije izdvojila 882 milijuna kuna, oko 580 milijuna više nego lani. Za razliku od većine ostalih kreditora koji su čekali mig regulatora u bujici spekulacija o ljuljanju koncerna, Zaba je najveći dio (800 milijuna kuna) izdvojila još u prvom kvartalu. U međuvremenu je HNB bankama sugerirao konzervativni pristup uz 50 posto rezervacija za zajmove Agrokoru i s njim ekonomski povezanim tvrtkama.

Uključuje li najnovijih 80-ak milijuna kuna taj zahtjev ili u Zabi računaju da im zbog opreza u prvom kvartalu ostaje više manevarskog prostora do kraja godine, vidjet će se već u narednim kvartalima.  Osam posto slabiji operativni rezultat od 1,15 milijarde kuna, stotinjak milijuna manje na godišnjoj razini, odražava pritisak opadajućih kamatnih stopa i izostanak priljeva poput prošlogodišnje prodaje udjela u Visa Europeu koja je dijelu banaka ušminkala brojke. Neto kamatni prihod stagnira blago u pozitivi (1,36 mlrd. kuna), dok su nekamatni prihodi Zabi donijeli 515 milijuna kuna (+10,5%), a neto dobit od trgovanja gotovo se prepolovila na 182 milijuna kuna.

Bilanca ispod 100 milijardi
U prvih šest mjeseci portfelj neto kredita blago je smanjen na 65 milijardi, depozita nešto više na ispod 73 milijarde kuna. Na krilima prodaja dijela loših kredita bilanca je sužena za 5,2 milijarde čime je ukupna imovina tržišnog lidera pala ispod 100 milijardi kuna, a stopa adekvatnosti kapitala dosegnula je na 27 posto.  Grupa Zagrebačke banke, koja uključuje i stambenu štedionicu, društva za upravljanje fondovima i nekretninama, krajem lipnja imala je 364,6 milijuna kuna dobiti, 60-ak posto manje na godišnjoj razini.