Hrvatsko tržište kapitala zauzet će 12. mjesto u Europskoj uniji po visini tržišne kapitalizacije, pokazuju najnoviji podaci Eurostata za svibanj. Tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze iznosila je u svibnju 134,8 milijardi kuna, ili 17,81 milijardu eura prema srednjem tečaju HNB-a za svibanj. To hrvatsko tržište kapitala smješta ispred mađarskog, rumunjskog, bugarskog i slovenskog tržišta, koji su imali tržišnu kapitalizaciju iznad deset milijardi eura, te još manjih tržišta Slovačke, Malte i Cipra.

Britanija najveća
Ukupna tržišna kapitalizacija dionica na burzama u Europskoj uniji u svibnju je iznosila 8,62 bilijuna eura, što je upola manje nego u SAD-u. Uračuna li se i Hrvatska, na Zagrebačku burzu otpadalo bi tek 0,21 posto ukupne tržišne kapitalizacije dionica u EU. Najvrjednije dioničko tržište je ono u Velikoj Britaniji, gdje je tržišna kapitalizacija iznosila 2,95 bilijuna eura. Slijedi Euronext, nastao spajanjem burzi u Parizu, Amsterdamu, Bruxellesu i Lisabonu, sa 2,34 bilijuna eura, a tržišnu kapitalizaciju preko bilijun eura ima još samo Njemačka, sa 1,25 bilijuna. U proteklih godinu dana gotovo su sva europska tržišta, pa tako i hrvatsko, zabilježila rast kapitalizacije. Dok je u Hrvatskoj tržišna kapitalizacija porasla točno osam posto u odnosu na svibanj prošle godine, ukupna kapitalizacija u EU je porasla čak 23 posto. Pritom je najveći skok zabilježen u Grčkoj, gdje se i vrijednost Atenskog dioničkog indeksa gotovo udvostručila u istom razdoblju, oporavljajući se od dramatičnog pada u jeku krize. No, po stopi rasta slijede najveća europska tržišta: Euronext je zabilježio skok tržišne kapitalizacije od 27 posto, njemačko tržište bilježi skok od 28,8 posto, a skandinavsko i baltičko tržište 27,3 posto. Pad tržišne kapitalizacije bilježe samo Cipar (19 posto), Češka (14 posto) i Rumunjska (11 posto). Pritom se Ciparski indeks gotovo prepolovio, ali su praški PX50 i bukureštanski indeks BETC rasli. 

Utjecaj krize
Međutim, u odnosu na svibanj pretkrizne 2007. godine, ni jedno europsko tržište nije uspjelo izbrisati krizom uzrokovane gubitke. Na razini Europske unije, tržišna kapitalizacija u svibnju ove godine u odnosu na isti mjesec 2007. godine pala je 24,1 posto, dok je u Hrvatskoj tržišna kapitalizacija još uvijek gotovo 60 posto niža nego u svibnju 2007. godine. Pritom su najbolje prošli Slovačka, gdje je tržišna kapitalizacija tek jedan posto niža nego 2007. godine, i Velika Britanija, koja bilježi pad od tek 1,5 posto. Najgore je prošao Cipar, gdje je kapitalizacija 92,3 posto niža, Slovenija, s padom od 70,1 posto, i Grčka, sa 66,7 posto nižom tržišnom kapitalizacijom. To pokazuje da je Hrvatska, gdje je Crobex trenutačno 63 posto niži nego prije šest godina,  zapravo među zemljama koje su najviše osjetile utjecaj krize na vrijednost tržišta kapitala. Pristupanje Europskoj uniji trebalo bi, međutim, donijeti pozitivan utjecaj. Prema posljednjoj anketi profesionalnih investitora koje provodi iCapital, njih nešto više od polovice očekuje rast Crobexa u slijedeća tri mjeseca, a najviše investitora smatra da je upravo ulazak u EU najznačajniji pozitivan događaj za dioničko tržište. Međutim, zanimljivo je da, što je 1. srpnja bliži, procijenjeni značaj pristupanja postepeno opada, pokazuje istraživanje  iCapitala.