Pliva je u četvrtak na Zagrebačkoj burzi objavila kako se kreće u istiskivanje manjinskih dioničara. Taj potez očekivao se već neko vrijeme, a većinski dioničar, tvrtka Barr Laboratories Europe (koja formalno za novog vlasnika Tevu drži dionice), nudi 600 kuna po dionici.

Kako je tržišna cijena Plivine dionice 770 kuna, taj je potez izazvao val nezadovoljstva malih dioničara. Uz Tevu i Plivu koja drži trezorske dionice, treći najveći dioničar domaće farmaceutske kompanije je PBZ CO mirovinski fond, koji tom ponudom, ako se promatra razina dionice, gubi čak 24,9 milijuna kuna. Prema posljednjim podacima Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD), PBZ CO fond ima 146.658 Plivinih dionica, tržišne vrijednosti 112,9 milijuna kuna. Teva nudi nešto manje od 88 milijuna kuna. “Riječ je o potpuno nekorektnoj cijeni i o nekorektnom odnosu prema malim dioničarima Plive. Ako je Barr prošle godine izvršio dokapitalizaciju (izdavanje novih dionica po cijeni od 760 kuna, op. a.) i proveo dva restrukturiranja, a sada nude cijenu od 600 kuna. To je neprihvatljivo i stvarno nekorektno”, nezadovoljno je poručio Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ CO mirovinskog osiguranja.

Premija i diskont
Ističe da kad je Teva preuzimala Barr, premija (plaćena cijena u odnosu na tržišnu) za američku kompaniju je bila 51,5 posto. “Nama sada daju diskont od 20 posto, to je apsolutno nevjerojatno. Ako Pliva ovako i dalje misli poslovati u Hrvatskoj, to je nečuveno”, kaže Štimac. No na upit o daljnjim koracima ipak nije htio govoriti. Nezadovoljstvo nije krio ni predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Vedran Duvnjak. “Držim da je iznos od 600 kuna po dionici neprihvatljiv. Naime, zbog Zakona o HFP-u, Zakona o pretvorbi i privatizaciji, nama su doslovno vezane ruke jer se HFP ne smije javljati na ponude za preuzimanje”, rekao nam je Duvnjak. HFP ovom ponudom gubi čak 17,1 milijun kuna jer bi kao četvrti najveći dioničar sa 100.663 dionice trebao dobiti 77,5 milijuna kuna. Duvnjak ističe kako se upravo zbog tih zakona HFP nije mogao javiti ni na prvu ponudu. “Nije primjereno prema hrvatskim dioničarima što ih se stavlja u podređen položaj jer im je cijena nametnuta”, kaže Duvnjak, koji je Plivi poslao dopis u kojem je argumentirao svoje stavove. Barr, koji je 94,4-postotni vlasnik Plive, podnio je zahtjev za istiskivanje malih dioničara, koji ukupno drže 334.981 dionicu tržišne vrijednosti 257,9 mil. kuna. Dioničarima bi prema ponudi trebalo biti isplaćeno 200,9 milijuna kuna. “Kako bi odredio iznos otpremnine u novcu za isplatu manjinskim dioničarima, Barr je angažirao međunarodnu tvrtku koja se bavi pružanjem revizorskih, savjetodavnih i drugih stručnih usluga radi izrade procjene Plive. Primjerenost iznosa od 600 kuna po dionici analizirala je i tvrtka Deloitte, koju je Trgovački sud u Zagrebu imenovao za sudskog vještaka u tom procesu”, stoji u obavijesti objavljenoj na Zagrebačkoj burzi. U Plivi poručuju kako ne mogu dodatno komentirati ponudu glavnog dioničara te kako je procjenu izradila međunarodna tvrtka za pružanje revizorskih usluga. Tamo naglašavaju i kako izvještaj, odnosno ponuda sadržavaju i “detaljna objašnjenja postupka utvrđivanja cijene.” Naime, na temelju mišljenja tvrtke koja je izradila procjenu, Barr, odnosno Teva, drži kako cijena dionica na ZSE nije pouzdan pokazatelj njihove vrijednosti te stoga nije uzeta u obzir. Jedan od razloga tako niske ponude leži i u nelikvidnosti Plivinih dionica na burzi. Barr također vjeruje kako će manjinski dioničari dobiti priliku za ponovno ulaganje sredstava stečenih prijenosom, što će im omogućiti da ostvare svoje investicijske ciljeve onako kako to ne bi mogli kao vlasnici nelikvidnih dionica. Glavna skupština zakazana je za 15. lipnja. Što će se do tada dogoditi, nemoguće je prognozirati.

Kraj jedne ere
Bez obzira na kontroverze koje je Pliva kao kompanija imala u posljednjih nekoliko godina, ipak kada istiskivanje dioničara završi, Plivine dionice odlaze sa Zagrebačke burze. Gledajući statistički, odlazak Plive sa ZSE neće značiti mnogo, no trgovcima, brokerima i dioničarima sentimentalno označava kraj jednog razdoblja razvoja tržišta kapitala u Hrvata”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Zagrebačke burze Roberto Motušić. Nakon Barrova preuzimanja 2006. trgovina tom dionicom nije bila posebno intenzivna, ali nemjerljiva je njezina važnost u razdoblju između 1996 i 2006., prisjeća se Motušić. “Bila je prva dionica simultano uvrštena na Zagrebačku i Londonsku burzu. To je osiguravalo do tada neviđenu likvidnost za jednu hrvatsku dionicu, ali i privlačilo pozornost međunarodnih investitora na malo, do tada potpuno nepoznato hrvatsko tržište u razvoju. Spomenimo kako je u IPO-u Plive potražnja za dionicama je 22 puta nadmašila ponudu. “Pliva je bila u pravo vrijeme na pravom mjestu. Čitavo desetljeće na njoj je počivala likvidnost hrvatskog tržišta kapitala. To je danas vjerovatno nemoguće ponoviti”, zaključuje Motušić. No, bez obzira na neka dobra sjećanja, pitanje je hoće li gorčina ostati nakon istiskivanja.

Kratka povijest

Plivina dionica
Ukupan promet Plivinom dionicom od uvrštenja 1995. do ove godine iznosi 7,8 milijardi kuna ostvarenih kroz 62.445 transakcija. Usporedbe radi, dionica HT-a je od IPO-a imala ukupan promet 4,4 milijarde kuna. Posljednja vrijednost Plivine dionice na Zagrebačkoj burzi je 770 kuna. Kako se može očekivati i delistiranje nakon istiskivanja, nije pretjerano tvrditi kako pionir domaćeg tržišta kapitala zauvijek odlazi.

Edukacijski centar

JGL lansirao vlastiti edukacijski model – prvi polaznici već rade u proizvodnji

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama