EN DE

Paulson novi ministar financija

Autor: Poslovni.hr
31. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Bushovu nominaciju predsjednika Uprave Goldman Sachsa američko tržište zasad ignorira

Uobičajene jadikovke na račun nepovoljnog tečaja dolara, upakirane u poveću dozu zabrinutosti i straha od budućih poteza monetarnih vlasti, još su jednom poslužile kao prikladan izgovor za suzdržanost investitora, koja se opet manifestirala silaznom putanjom burzovnih indeksa. Riječ je zasigurno o već viđenom scenariju, što potvrđuje i izbor primarnih meta prodavatelja, koji su se okomili na dionice financijskih institucija i velikih izvoznika, ignorirajući (u slučaju potonjih) činjenicu da je kao najvjerojatniji kandidat za uskoro upražnjeno mjesto američkog ministarstva financija izronio – Henry Paulson.
Riječ je o predsjedniku Uprave Goldman Sachsa i jednog od najagresivnijih igrača na Wall Streetu koji je svoju reputaciju stekao dirigirajući trading deskovima u renominiranoj investicijskoj banci, pretvorivši vrtoglavim profitima (putem prioprietary tradinga) Goldman Sachs u pravi money-making-machine. Čime je usput i John Thaina izgurao iz igre za mjesto čelnika banke (potonji se potom skrasio na New York Stock Exchange), itekako zasluživši respekt svojih kolega. A sukladno dosadašnjim iskustvima i uvriježenoj podjeli ministara financija, koja u prvom redu uzima u obzir pedigre potencijalnih kandidata, imena koja dolaze sa Wall Streeta obično ulijevaju povjerenje poklonicima američke valute, čime su u velikoj mjeri neutralizirani početni gubici dolara, izazvani nešto drugačijim nagađanjima. Naime, ranije se špekuliralo kako je najveći kandidat za nasljednika aktualnog ministra Snowa bivši ministar trgovine Donald Evans, koji (kao i većina političara), vjerojatno preferira slabiji dolar kao instant-rješenje za kroničan problem vanjskotrgovinskog i deficita tekućeg računa. Zbog čega je i sam spomen Paulsona ojačao pozicije dolara, no europski izvoznici se time i nisu previše okoristili, o čemu svjedoče gubici dionica automobilske industrije, među kojima su Volkswagen i DaimlerChrysler izgubili na vrijednosti 1,1 posto, dok je BMW bio u minusu od 1,5 posto. S velikim su se nestrpljenjem iščekivale i brojke koje je investitorima servirao Vodafone, objavivši podatak o rekordnih 22 milijarde funti gubitka u protekloj fiskalnoj godini, što je neusporedivo lošije od 6,4 milijarde funti profita iz prethodne godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, pribjegavši već provjerenoj taktici, Uprava je isprovocirala pozitivne reakcije ulagača i rast dionica od 2,3 posto (na 1,22 funte), zasjenivši zastrašujuću revalorizaciju imovine obećanjima o isplati dividende od 0,6 funti po dionici (povećanje od 50 posto). A time je, zajedno s prijašnjim najavama, nagrada dioničarima dosegla visokih devet milijardi funti (samo za ovu godinu), što se pozitivno odrazilo i na sektorske rivale. Inače, BT Group je bio u plusu od 2,3 posto (na 2,1 funtu), tragom špekulacija kako je za britanskog giganta zainteresiran Deutsche Telekom (+0,3 posto), što za sada nije i službeno potvrđeno. Umjesto prijašnjih 8,1 funtu po dionici, španjolska Grupo Ferrovial (-0,8 posto) je ponudila čak devet funti po dionici za BAA, čija pak Uprava i dalje odbija dati zeleno svijetlo za preuzimanje, što nije nimalo oneraspoložilo investitore, budući su dionice bile u plusu od 6,1 posto (na 8,7 funti). Nakon niza kontradiktornih izjava, uslijed kojih uopće nije jasno što zapravo Mittal Steel želi (pozicije Arcelora su posve jasne – pobjeći Mittalu), konsolidacija se proširila i na čeličane, zakačivši usput i dionice rudarskih i naftnih kompanija.

Uobičajene jadikovke na račun nepovoljnog tečaja dolara, upakirane u poveću dozu zabrinutosti i straha od budućih poteza monetarnih vlasti, još su jednom poslužile kao prikladan izgovor za suzdržanost investitora, koja se opet manifestirala silaznom putanjom burzovnih indeksa. Riječ je zasigurno o već viđenom scenariju, što potvrđuje i izbor primarnih meta prodavatelja, koji su se okomili na dionice financijskih institucija i velikih izvoznika, ignorirajući (u slučaju potonjih) činjenicu da je kao najvjerojatniji kandidat za uskoro upražnjeno mjesto američkog ministarstva financija izronio – Henry Paulson.
Riječ je o predsjedniku Uprave Goldman Sachsa i jednog od najagresivnijih igrača na Wall Streetu koji je svoju reputaciju stekao dirigirajući trading deskovima u renominiranoj investicijskoj banci, pretvorivši vrtoglavim profitima (putem prioprietary tradinga) Goldman Sachs u pravi money-making-machine. Čime je usput i John Thaina izgurao iz igre za mjesto čelnika banke (potonji se potom skrasio na New York Stock Exchange), itekako zasluživši respekt svojih kolega. A sukladno dosadašnjim iskustvima i uvriježenoj podjeli ministara financija, koja u prvom redu uzima u obzir pedigre potencijalnih kandidata, imena koja dolaze sa Wall Streeta obično ulijevaju povjerenje poklonicima američke valute, čime su u velikoj mjeri neutralizirani početni gubici dolara, izazvani nešto drugačijim nagađanjima. Naime, ranije se špekuliralo kako je najveći kandidat za nasljednika aktualnog ministra Snowa bivši ministar trgovine Donald Evans, koji (kao i većina političara), vjerojatno preferira slabiji dolar kao instant-rješenje za kroničan problem vanjskotrgovinskog i deficita tekućeg računa. Zbog čega je i sam spomen Paulsona ojačao pozicije dolara, no europski izvoznici se time i nisu previše okoristili, o čemu svjedoče gubici dionica automobilske industrije, među kojima su Volkswagen i DaimlerChrysler izgubili na vrijednosti 1,1 posto, dok je BMW bio u minusu od 1,5 posto. S velikim su se nestrpljenjem iščekivale i brojke koje je investitorima servirao Vodafone, objavivši podatak o rekordnih 22 milijarde funti gubitka u protekloj fiskalnoj godini, što je neusporedivo lošije od 6,4 milijarde funti profita iz prethodne godine.

Međutim, pribjegavši već provjerenoj taktici, Uprava je isprovocirala pozitivne reakcije ulagača i rast dionica od 2,3 posto (na 1,22 funte), zasjenivši zastrašujuću revalorizaciju imovine obećanjima o isplati dividende od 0,6 funti po dionici (povećanje od 50 posto). A time je, zajedno s prijašnjim najavama, nagrada dioničarima dosegla visokih devet milijardi funti (samo za ovu godinu), što se pozitivno odrazilo i na sektorske rivale. Inače, BT Group je bio u plusu od 2,3 posto (na 2,1 funtu), tragom špekulacija kako je za britanskog giganta zainteresiran Deutsche Telekom (+0,3 posto), što za sada nije i službeno potvrđeno. Umjesto prijašnjih 8,1 funtu po dionici, španjolska Grupo Ferrovial (-0,8 posto) je ponudila čak devet funti po dionici za BAA, čija pak Uprava i dalje odbija dati zeleno svijetlo za preuzimanje, što nije nimalo oneraspoložilo investitore, budući su dionice bile u plusu od 6,1 posto (na 8,7 funti). Nakon niza kontradiktornih izjava, uslijed kojih uopće nije jasno što zapravo Mittal Steel želi (pozicije Arcelora su posve jasne – pobjeći Mittalu), konsolidacija se proširila i na čeličane, zakačivši usput i dionice rudarskih i naftnih kompanija.

Julius Baer predvodi gubitnike
Inicijativu pesimista na Starom kontinentu nije preživjela niti KBC, koja je u prvom kvartalu ostvarila rast dobiti od 37 posto (na 980 milijuna eura), nadmašivši predviđanja analitičara kojima je zasmetala opaska o mogućem negativnom utjecaju aktualnih zbivanja (na tržištu kapitala) na poslovanje belgijske banke. Stoga su dionice zabilježile pad cijene od 1,2 posto, dok su gubitnike predvodili Julius Baer i Commerzbank, padom od 4,1 posto, odnosno, 3,2 posto. Potonja se našla na udaru prodavatelja glasinama o problemima u odjelu trgovine financijskim derivatima (upravo ono što Goldman Sachsu ide jako dobro), pa niti optimistično intonirano priopćenje Uprave nije bitnije popravilo loš dojam.




Autor: Poslovni.hr
31. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close