Na europskim su burzama u utorak ujutro indeksi oštro pali, ponajviše zbog pritiska na dionice naftnih kompanija, nakon što su cijene 'crnog zlata' zaronile na najniže razine u pet godina.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,1 posto, na 1.381 bodu, nakon što je već jučer oslabio 0,7 posto.

Frankfurtski DAX, pariški CAC i londonski FTSE indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 0,9 i 1,1 posto.

Cijena nafte na londonskom tržištu skliznula je, po prvi puta nakon pet godina, ispod razine od 66 dolara po barelu, zbog čega su se dionice naftnih kompanija našle pod snažnim pritiskom.

Dionice BP-a, Tullow Oila, Statoila i Repsola pojeftinile su između 2 i 3,2 posto, pa je STOXX indeks 600 naftnog i plinskog sektora pao 2,3 posto.

Iz kuvajtske državne naftne kompanije poručili su da očekuju kretanje cijene nafte oko 65 dolara u idućih šest do sedam mjeseci dok se globalno gospodarstvo ne počne oporavljati ili OPEC ne smanji proizvodnju.

Zbog prevelike ponude u odnosu na potražnju, od lipnja je cijena nafte pala gotovo 40 posto, dok je STOXX indeks energetskog sektora u tom razdoblju potonuo više od 23 posto, čime je izbrisano oko 240 milijardi dolara tržišne vrijednosti europskih naftnih kompanija.

Loše na tržište djeluju i slabi makroekonomski podaci koji pokazuju da se najveća svjetska gospodarstva, od Kine i Japana do eurozone, nalaze u problemima.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Zbog toga su jutros cijene dionica pale i na azijskim burzama. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,8 posto, skliznuvši na najnižu razinu u sedam tjedana.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 0,7 posto, na 17.813 bodova, jer je jačanje jena prema dolaru izazvalo pad cijena dionica japanskih izvoznika, čiji proizvodi zbog toga postaju skuplji na svjetskim tržištima.