Osam burzi iz srednje Europe i EBRD za nekoliko će tjedana konkretizirati namjeru jačanja zajedničkih napora u razvoju regionalnih tržišta kapitala. Tržišta kapitala koja dobro funkcioniraju ključna su za realno gospodarstvo, posebno za mala i srednja poduzeća, jer osiguravaju financiranje brzorastućim i inovativnim tvrtkama te omogućuju kućanstvima da sudjeluju u gospodarskom uspjehu. Burze u CE regiji igraju ključnu ulogu u razvoju lokalnog ekosustava tržišta kapitala.
Ojačati razvoj regionalnog tržišta kapitala i regionalnu suradnju, povećati fond kapitala kasne faze za rast i inovacije, stvoriti dodatne mogućnosti financiranja za tvrtke, olakšati i integrirati prekogranične poslovne procese za sudionike na tržištu i poboljšati sudjelovanje ulagača kako bi se povećalo bogatstvo kućanstva… U ime svih tih ciljeva predstavnici Bratislavske burze, Budimpeštanske burze, Bukureštanske burze, Bugarske burze, Ljubljanske burze, Varšavske burze i Zagrebačke burze te EBRD-a potpisali su Memorandum o razumijevanju u studenome prošle godine.
EBRD podupire razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj pružajući podršku Ministarstvu financija Republike Hrvatske u planiranju razvoja tržišta, što je rezultiralo izradom Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj. Regionalni šef EBRD-a Miljan Ždrale za Poslovni dnevnik objašnjava o čemu je riječ.
“Kao dugogodišnji partner Hrvatske, EBRD s ponosom stoji iza inicijativa koje pridonose jačanju tržišnih temelja zemlje, a Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala svakako je jedan od značajnijih doprinosa u tom procesu. Riječ je o dokumentu koji je ambiciozni putokaz za transformiranje hrvatskog tržišta kapitala u vitalan, dinamičan i međunarodno integriran financijski sustav. U suradnji s Ministarstvom financija, Hanfom i drugim važnim institucijama poput Zagrebačke burze i SKDD-a, provedena je sveobuhvatna analiza tržišta kako bi se identificirale glavne prepreke, usporedilo stanje s referentnim tržištima u regiji i definirale jasne smjernice za napredak.
Rezultat tog rada je pet strateških smjerova koji su srž Strateškog okvira – od regionalne integracije i pozicioniranja Hrvatske kao regionalnog financijskog središta, preko digitalizacije i modernizacije infrastrukture, do razvoja novih instrumenata, jačanja korporativnog upravljanja i unaprjeđenja likvidnosti. Istaknuo bih i važnost horizontalnih mjera, poput pojednostavljenja zakonodavnog okvira, što je često ključni čimbenik koji investitori uzimaju u obzir. Tržište koje je lako razumljivo, transparentno i regulatorno predvidljivo – to je ono što privlači kapital, i domaći i strani”, poručuje Ždrale.
Potencijal postoji
Naglašava da to nije dokument koji će ostati samo na riječima. Strateški okvir izrađen je na temelju dijaloga s tržištem i u njegovoj provedbi očekuje aktivnu ulogu svih dionika – od institucija do privatnog sektora. “Ambicija nije mala – Hrvatsku želimo pozicionirati među tržišta u razvoju (Emerging Markets), a za to su potrebni veliki koraci. Vjerujemo da je to izvedivo jer postoje jasna politička volja, institucionalna podrška i – što je najvažnije – kvalitetna poduzeća za ulaganje na domaćem tržištu”, jasan je Ždrale.
No, ambicije su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo. Jasno je kako, osim dobre volje, mora postojati i regulativa te inicijative koje će privući velike mađnarodne investitore na tržišta kapitala u regiji. Možda i nije tako daleka budućnost u kojoj će ujedinjeno tržište kapitala regije biti konkurentno etabliranim zapadnim tržištima.
“Rekao bih da cilj nije nadmetati se s etabliranim zapadnoeuropskim tržištima u njihovoj veličini – već u kvaliteti, relevantnosti i sposobnosti da se pruži stvarna vrijednost ulagačima i izdavateljima, a tu ujedinjeno tržište kapitala regije ima velik potencijal. Tržišta srednje i jugoistočne Europe već sada pokazuju ambiciju i spremnost za dublju integraciju – što je ključan korak prema većoj likvidnosti, boljoj vidljivosti na međunarodnoj sceni i učinkovitijem korištenju lokalnog kapitala. Upravo je fragmentiranost tržišne infrastrukture bila dosad jedna od glavnih prepreka privlačenju globalnih investitora. Ako tržišta regije nastupe jedinstveno – uz usklađena pravila, standardiziranu dokumentaciju i interoperabilnu infrastrukturu – više ne govorimo o skupini malih tržišta, već o jednom respektabilnom investicijskom prostoru.
Pogledajmo primjere baltičkih zemalja – Estonije, Latvije i Litve – koje su pokazale da sinergija, iako ne briše nacionalne razlike, može donijeti znatne koristi: više izdanja, veći volumen trgovanja, veće povjerenje investitora. Slična ambicija postoji i u našoj regiji – a sjedište tvrtke koja će koordinirati regionalnu integraciju nalazi se upravo u Zagrebu, što dodatno potvrđuje da postoji i politička volja i tržišna spremnost za ozbiljan iskorak. Dakle, da – vjerujemo da ujedinjeno tržište kapitala regije može postati konkurentno. Ne zato što će oponašati Frankfurt ili Pariz, nego zato što će ponuditi nešto autentično, relevantno i – što je najvažnije – dugoročno vrijedno za ulagače”, poručuje Ždrale.
Pomaci u javnim poduzećima
EBRD je od početka poslovanja u Hrvatskoj uložio više od pet milijardi eura preko više od 267 projekata. Fokus Banke je na podršci naporima za ubrzanje procesa reformi, iskorištavanju prednosti pristupanja Europskoj uniji za unaprjeđenje tranzicije te restrukturiranju i komercijalizaciji poduzeća javnog sektora. Ždrale poručuje da u Hrvatskoj postoji jasnija svijest o važnosti unaprjeđenja poslovnih politika i praksi.
“Kao institucija koja je uz Hrvatsku od samih početaka njezina tranzicijskog puta, svjesni smo da su procesi restrukturiranja i unaprjeđenja poslovanja – osobito u javnom sektoru – maratoni, a ne sprinterske utrke. Ostvaren je vidljiv napredak, posebice u dijelovima koji se odnose na fiskalnu disciplinu, profesionalizaciju upravljanja i uspostavljanje regulatornih okvira koji su u skladu s europskim standardima. No, činjenica je da je tempo u nekim segmentima neujednačen – što je, uostalom, i razumljivo s obzirom na kompleksnost struktura i različite razine spremnosti unutar samih organizacija.
Pozitivno je to što danas u Hrvatskoj postoji jasnija svijest o važnosti unaprjeđenja poslovnih politika i praksi, ne samo kao uvjeta financijske održivosti, već i kao preduvjeta za jaču tržišnu konkurentnost te pregovora za pristupanje OECD-u. Naša je banka u posljednjih nekoliko godina intenzivirala suradnju s nizom javnih poduzeća – kroz financijske aranžmane, kao i kroz tehničku pomoć – i vidimo konkretne pomake, osobito tamo gdje postoji odlučno vodstvo i politička podrška. Naš cilj nije samo pomoći u ‘kozmetici’, već u stvaranju temelja za dugoročnu održivost, bolju uslugu građanima i veću odgovornost u upravljanju javnim resursima. U tom smislu, ostajemo predan partner – i konstruktivan saveznik – svim akterima koji žele ići dalje tim putem”, poručuje Ždrale.
Sjedište nove tvrtke koja će voditi poslovanje regionalnih burzi bit će u Zagrebu. Ždrale u tom kontekstu posebno priznanje odaje aktualnom ministru financija Marku Primorcu.
“Smatramo da je izbor Zagreba za sjedište ove inicijative prije svega odraz snažne političke volje i predanosti koju je Hrvatska, na čelu s ministrom financija Markom Primorcem, pokazala u procesu regionalne integracije tržišta kapitala. Ministar Primorac vrlo je jasno postavio integraciju kao strateški prioritet, ne samo deklarativno, već i kroz konkretne korake – od uključivanja ključnih institucija do najave potpisivanja Memoranduma o razumijevanju među ministrima financija uključenim u proces regionalne integracije. Njegova odlučnost i angažman dali su projektu dodatnu težinu i dinamiku, što su partneri u regiji prepoznali. Zagreb u tom kontekstu nije samo geografsko sjedište, već i operativno uporište ove inicijative”, jasan je regionalni šef EBRD-a.
Konkretne prilike
U prvoj fazi naglasak će biti na usklađivanju pravnih, tehničkih i operativnih aspekata rada burzi uključenih u inicijativu. Ždrale vjeruje da će ta inicijativa otvoriti nove prilike za ulagatelje i izdavatelje. “Da, vjerujemo da će već prva faza otvoriti konkretne prilike. Usklađivanje pravila, procedura i infrastrukture među burzama regije ključan je korak prema tržištu koje je jednostavnije za korištenje – kako izdavateljima, tako i ulagačima. Umjesto da djeluju na nekoliko malih i nepovezanih tržišta, izdavatelji će lakše pristupiti široj investicijskoj bazi, dok će investitori dobiti bolji pregled i veći izbor investicijskih prilika, uz manje operativnih barijera.
U regiji koja je još izrazito bankocentrična – primjerice, u Hrvatskoj više od 69 posto financijskog sektora otpada na banke – to je prilika da se tržište kapitala ojača kao relevantna alternativa. Prema preliminarnim procjenama, integracija može dovesti do rasta tržišne kapitalizacije od tri do pet posto, likvidnosti do 25 posto, a broj uvrštenih kompanija mogao bi porasti za čak 60 posto u sljedećih deset godina. Drugim riječima, iako je za početak naglasak na tehničkom usklađivanju, vjerujemo da će učinci biti vrlo konkretni i dugoročni – i za kompanije koje traže kapital i za investitore koji ga žele plasirati.
U prilog tome govore i ovogodišnje aktivnosti hrvatskih kompanija koje su se izlistale svoje dionice na burzi, a, recimo, IPO kompanije Žito – koji je ujedno i najveći kad je riječ o jednoj privatnoj hrvatskoj kompaniji – privukao je i institucionalne, ali i ‘retail’ investitore, što je veoma važno za optimalnu alokaciju slobodnog kapitala, kao i sekundarnu likvidnost, tako da potreba i želja s ulaganjem u tržišta kapitala postoji već sada, a integracijom regionalnih burzi za očekivatije i povećanje investicijskog potencijala”, zaključuje Ždrale.
