Čak i bez potpore Wall Streeta, gdje se produženi vikend nenadano odužio za još jedan dan (povodom pokopa predsjednika Forda), nova godina na europskim tržištima kapitala započela je u visokom ritmu i s uvjerljivo pozitivnom intonacijom, ponajprije u znaku svježih nagađanja o strateškoj konsolidaciji među utility divovima. Pomalo u sjeni različitih glasina sa korporativnog fronta, aktualna zbivanja na deviznom tržištu servirala su europskim ulagačima, oslabljenima k tome i za apstinenciju japanskih kolega, još jedan razlog za optimizam. Jer dok je suzdržanost aktera na tržištu nafte uzlaznom putanjom gurao oil-dependent sektore poput zrakoplovnih kompanija i automobilske industrije, defenziva američke valute (nošena smanjenjem kamatnog diferencijala) donijela je značajan (pozitivan) pomak cijena na tržištu metala, a u manjoj mjeri i rast cijene sirove nafte, što su obilato iskoristili predstavnici resources sektora. Zbog čega je godina velikih očekivanja, kako su je okarakterizirali brojni analitičari, naglašavajući mogućnost iznimno ugodnih iznenađenja u kategoriji poslovnih rezultata, na samom početku oskudijevala – gubitnicima. I dok je tercet najvećih zrakoplovnih kompanija iskoristio neuobičajeno visoke temperature na američkom sjeveroistoku, pri čemu su British Airways i Air France-KLM ostvarili rast cijene dionica od 1,9 posto (Lufthansa je bila u plusu od 0,9 posto), dionice auto-industrije uporno su ignorirale nepovoljan pad vrijednosti dolara, nudeći svojim poklonicima prilično rasprostranjen rast od kojeg je odudarao tek Volkswagen, uknjiživši tek skromnih 0,1 posto rasta. No zato je Fiat bio u plusu od 2 posto, jednako kao i Peugeot te DaimlerChrysler, čiji su čelnici osigurali pozitivan odgovor kineskog ministarstva trgovine na prijedlog stvaranja joint-venture projekta kojim bi, u suradnji sa China Motor, trebala otpočeti proizvodnja komercijalnih vozila u Kini. Renault i BMW su ostvarili rast dionica od 0,8 posto, ignorirajući pritom i neugodan prosinački pad kontinentalnog PMI indeksa za sektor industrije, i to na najnižu razinu u posljednjih devet mjeseci, što evidentno ukazuje na probleme koje industriji stvara nekonkurentan tečaj domaće valute.

Obrnuto proporcionalan link između tečaja dolara i raspoloženja trgovaca na tržištu metala katapultirao je cijenu zlata iznad 640 dolara po unci (najviše u posljednjih mjesec dana), promovirajući i dionice rudarskih kompanija u istaknute dobitnike, a godina je dobro počela čak i za naftaše, makar je pozitivan momentum u ovom slučaju donio znatno blaži rast dionica. Tragom uvriježene pretpostavke (uobličene u brojnim anketama provedenima krajem prošle i početkom ove godine) kako će poslovni rezultati financijskih institucija nadmašiti ostale segmente tržišta kapitala, živahna je trgovina visoko na ljestvicu dobitnika izgurala i brojne banke, s vrlo ujednačenom izvedbom, te su rast od oko 2,5 posto, između ostalih ubilježili Commerzbank, BNP Paribas, te španjolski tandem BBVA – BSCH. Pojašnjavajući svoje stavove (na zahtjev regulatora), francuski tajkun Francois Pinault samo je unio dodatnu konfuziju, ustvrdivši kako za sada sve opcije ostaju otvorene, pa i ona o kojoj se posljednjih dana najviše špekulira. Riječ je, naravno, o mogućem preuzimanju Sueza, čemu se otvoreno protive sindikati, a nezainteresirani promatrači zadovoljno trljaju ruke, gurajući dionice Sueza (+1,4 posto) ka novim rekordima. Kraći je kraj jučer pak izvukla Veolia Environnement (-3,7 posto), za koju se pretpostavlja da je zainteresirana za komadić Sueza ukoliko isti padne u ruke Pinaulta, dok je Gas Natural skočio za 2,9 posto.

ThyssenKrupp i Salzgitter predvode ‘vrući’ sektor čeličana
Nepotvrđene špekulacije o skoroj objavi poboljšane ponude indijskog Tata Steela za preuzimanje britanskog Corusa donijele su pak dionicama potonjega rast od 0,9 posto. Međutim, visoke su tenzije u sektoru puno su bolje iskoristili Salzgitter (+2,3 posto) i ThyssenKrupp (+2,8 posto), uz koje se za sada ne vežu nikakva konkretna imena (potencijalnih kupaca).