Dionice domaćih brodara ne bi trebale značajnije reagirati na najave uvođenja novog poreza brodarskim kompanijama.

Kako predlaže Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je i osnovalo radnu skupinu sa zadatkom izrade promjena Pomorskog zakonika, uveo bi se takozvani ‘tonnage tax’ sustav u kojem se visina poreza određuje prema veličini flote. “Očekujem da će u tome država biti relativno blaga te da konačno rješenje ne bi trebalo previše negativno utjecati na rezultate brodara, pa posljedično i na cijenu njihovih dionica”, izjavio je za Poslovni dnevnik Roman Rinkovec, investicijski savjetnik brokerske kuće Credos. Ističe kako gospodarstvo ionako diše ‘na škrge’, stoga jači porezni udar sada i na ovaj sektor nije nimalo poželjan ni pametan. S obzirom na to da se gotovo svaka promjena poreza u Hrvatskoj, ili najava iste, u jednom trenutku reflektira na tržištu kapitala, čini se kako ovoga puta nema straha od šokantnih promjena. “Izgleda da će ovo biti jedan od rijetkih slučajeva promjene porezne regulative u nas kod kojega neće biti previše trzavica i suprotstavljenih interesa”, smatra Rinkovec. Do sada su dionice domaćih brodara više-manje korelirale sa kretanjem međunarodnog indeksa Baltic Dry (BDI). U ovoj je godini ta vodeća mjera cijene prijevoza rasutog tereta u morskom prometu zabilježila pad od 14,8 posto. Sličan pad imale su i dionice Atlantske plovidbe koje su u ovoj godini izgubile 13,9 posto vrijednosti.

Izjednačavanje uvjeta
Također, vrijednosnice Uljanik plovidbe u istom su razdoblju pale nešto manjih 10,1 posto, dok su dionice Tankerske plovidbe oslabile gotovo šest posto. Istovremeno, tržište je, mjereno kretanjem indeksa CROBEX, palo 5,4 posto. Do sada domaći brodari, temeljem Pomorskog zakonika nisu plaćali porez na dobit. Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira smatra kako je uvođenje novog poreza svakako bolja varijanta nego uvođenje klasičnog oporezivanja koje bi također moglo biti na raspolaganju domaćim kompanijama. “Uvođenje ‘tonnage taxa’ je usklađivanje za zakonima Europske unije. Dobili smo nešto što smo tražili godinama, a to su isti uvjeti poslovanja sa brodarima u Europi”, izjavio je predsjednik Uprave Tankerske plovidbe Ive Mustać. Unatoč tome što svako uvođenje novog poreza ili nameta ima izravne posljedice na poslovanje neke tvrtke, domaći brodari poručuju kako nema straha. “Novopredloženi porez na tonažu nije stavka koja bi mogla bitnije utjecati na poslovanje i poslovne rezultate”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Atlantske plovidbe Ante Jerković.

Više za državu
Ističe kako se taj porez primjenjuje u većini europskih pomorskih zemalja i zavisno o modelu, a ima ih nekoliko, ukupni iznos takse može čak i bitno varirati. Daje primjer modela u Cipru prema kojem bi današnja flota Atlantske plovidbe plaćala oko 15.000 eura godišnje što je zaista beznačajno. “Mi vjerujemo da će se kod nas usvojiti neki od modela koji ipak državi donose nešto više novca, što bi bilo i realno”, kaže Jerković. Iako je danas nepoznat budući prijedlog radne skupine u koju su uključeni i predstavnici brodara, ovaj će dodatni porez zasigurno opteretiti poslovanje domaćih brodara, smatra direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić. “Uvjereni smo da će prijedlog poreza biti uravnotežen na način da će uvođenje ovog poreza biti popraćeno s nekim fiskalnim rasterećenjima poduzetnika te drugim mjerama kojima su pribjegle ostale pomorski razvijene zemlje Europske unije, a sve na tragu stvaranja ravnopravnih uvjeta i konkurentnosti hrvatskih brodara na svjetskom pomorskom tržištu”, kaže Pavletić. S time se donekle slaže i Rinkovec koji kaže kako poreza mora biti i da bi “sustav naplate prema bruto registarskoj toni trebao biti logičan i pravedan, te da obje strane (brodari i država) moraju pronaći zajednički interes”. “Svakako bi bilo korektno da porezne olakšice dobiju brodari koji plove pod hrvatskom zastavom, koji zapošljavaju naše pomorce te mlade vježbenike i ulažu u novije, modernije i sigurnije brodove”, smatra Rinkovec. No, upozorava da ako se ovaj način usvoji kao polazna osnova, jedino je sporno koji će biti model obračuna i sama visina porezne stope. Špoljar ipak upozorava da je potrebno pričekati konačnu verziju prijedloga. “Kako još nisu definirani detalji i stope, teško je govoriti nešto više o konkretnom financijskom efektu navedenog poreza osim da isti predstavlja novi fiksni trošak za brodare”, zaključuje on.

Ciparski model
Svaka država EU koja ima brodarske kompanije uvela je porez ili na dobit ili na veličinu flote. Članice koje primjenjuju ‘tonnage tax’, poput Velike Britanije, Nizozemske, Danske, Belgije, razvijale su vlastite modele. Kako nam kažu sugovornici razlika je tek u nijansama. Stav domaćih brodara bi trebao uskoro biti usuglašen i prezentiran kroz njihovu udrugu Mare Nostrum, a saznajemo da priželjkuju tzv. ciparski model jer je njima najpovoljniji. “Taj model predstavlja optimalan model, a prvenstveno zbog toga što je uvažavajući fiskalni interes uvođenja, omogućio zaštitu interesa domaćih brodara te pružio osnovu za dodatni upis brodova drugih europskih brodara u ciparski upisnik brodova”, kaže Pavletić. Također, domaći brodari uvjeravaju da novi porez neće uzrokovati nikakve drastičnije korake s njihove strane, poput mogućeg odlaska brodara u ‘fiskalno povoljnije’ zemlje. “Zasigurno bi donošenje ovakvih odluka bilo dugoročno štetno za zadržavanje međunarodnog pomorskog prijevoza u Hrvatskoj, a isto tako i zapošljavanje hrvatskih pomoraca, kao i na ugovaranje novih brodova u domaćim brodogradilištima”, smatra Pavletić. Nadovezuje se i Jerković ističući kako nema ama baš nikakvog straha da bi hrvatski brodari radi tog poreza “preselili poslovanje van države”.

Tonnage tax

Razlike u nijansama
Tonnage tax je porez na tonažu broda i imaju ga sve zemlje EU. Na Cipru je manji, a u drugim državama veći, kaže Ive Mustać iz Tankerske plovidbe. Model je gotovo isti svugdje, a razlika je u nijansama. Kroz udrugu Mare nostrum ćemo se izjasniti pred povjerenstvom koji će izrađivati taj pravilnik, kaže Mustać.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije