EN DE

NO Quaestusa traži novu reviziju poslovanja fonda

Autor: Tin Bašić
18. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Pravo stanje u fondu predstavit će se dioničarima za dva mjeseca, a novi ‘upravitelj’ Fima Global Invest tvrdi kako fond nije u opasnosti i da nastavljaju s projektima

Marijan Hanžeković, član Nadzornog odbora fonda, nije zadovoljan dosadašnjom politikom upravljanja Quaestus nekretninama te je zatražio novu reviziju. Kaže da nisu znali što Uprava radi i da su ih uvjeravali da je sve u redu. Nadzorni odbor bi, dodaje, dobio samo završni račun i reviziju ugledne kuće KPMG.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Budući da se situacija s Quaestus nekretninama zakomplicirala, NO je zatražio reviziju dosadašnjeg poslovanja, a za dva mjeseca, kada će se znati rezultati, predstavit će ih dioničarima na Skupštini. Prvi sastanak dioničara Quaestus nekretnina, koji je u utorak organizirao novi upravitelj Fima Global Invest, izazvao je veliko zanimanje. Ipak, kako nam kažu neki od dioničara, “puno se govorilo, ali malo se toga reklo” i “pljuvalo se po Škegri, a ništa nije zaključeno”. Na sastanku se pojavio i Darko Ostoja jer je jedna od njegovih tvrtki uložila u Fond. Neformalno je kazao kako će tek vidjeti kako će fond funkcionirati jer ima nekoliko projekata, a dokumentacija je opširna. Fima Invest je dioničarima, koji sumnjaju da zbog problema fondu prijeti likvidacija, poručio kako fond nije u opasnosti i da će se nastaviti s projektima. Rečeno je da se planira realizirati projekt poslovne zgrade u Zagrebu koja će se iznajmljivati. Nisu htjeli otkriti o kakvom je projektu riječ. Prema podacima za kraj studenoga objavljenima na ZSE, ukupna imovina Quaestus nekretnina vrijedila je 273,2 mil. kuna. Od toga je 148,6 milijuna uloženo preko četiriju trgovačkih društva (G-klasa, Majerovo te PB Inženjering, dok u Hlad Poljoprivredi ima 50% udjela). Quaestus ima i 61,3 mil. kuna u novcu, novčanim ekvivalentima te depozitima.

Marijan Hanžeković, član Nadzornog odbora fonda, nije zadovoljan dosadašnjom politikom upravljanja Quaestus nekretninama te je zatražio novu reviziju. Kaže da nisu znali što Uprava radi i da su ih uvjeravali da je sve u redu. Nadzorni odbor bi, dodaje, dobio samo završni račun i reviziju ugledne kuće KPMG.

Budući da se situacija s Quaestus nekretninama zakomplicirala, NO je zatražio reviziju dosadašnjeg poslovanja, a za dva mjeseca, kada će se znati rezultati, predstavit će ih dioničarima na Skupštini. Prvi sastanak dioničara Quaestus nekretnina, koji je u utorak organizirao novi upravitelj Fima Global Invest, izazvao je veliko zanimanje. Ipak, kako nam kažu neki od dioničara, “puno se govorilo, ali malo se toga reklo” i “pljuvalo se po Škegri, a ništa nije zaključeno”. Na sastanku se pojavio i Darko Ostoja jer je jedna od njegovih tvrtki uložila u Fond. Neformalno je kazao kako će tek vidjeti kako će fond funkcionirati jer ima nekoliko projekata, a dokumentacija je opširna. Fima Invest je dioničarima, koji sumnjaju da zbog problema fondu prijeti likvidacija, poručio kako fond nije u opasnosti i da će se nastaviti s projektima. Rečeno je da se planira realizirati projekt poslovne zgrade u Zagrebu koja će se iznajmljivati. Nisu htjeli otkriti o kakvom je projektu riječ. Prema podacima za kraj studenoga objavljenima na ZSE, ukupna imovina Quaestus nekretnina vrijedila je 273,2 mil. kuna. Od toga je 148,6 milijuna uloženo preko četiriju trgovačkih društva (G-klasa, Majerovo te PB Inženjering, dok u Hlad Poljoprivredi ima 50% udjela). Quaestus ima i 61,3 mil. kuna u novcu, novčanim ekvivalentima te depozitima.

Manja naknada

Fima Globalu 2% imovine
Fima Global Invest bi za upravljanje nekretninskim fondom Quaestus trebao primati manju naknadu nego što je bila Quaestus Investu. Riječ je o naknadi od dva posto imovine umjesto 2,5 posto koliko je to bilo dosad. Očekuje se da će se na Skupštini fonda smanjiti i ovlasti Uprave fonda u smislu samostalnog donošenja odluka. Uprava je do sada odluke donosila do iznosa od 15 posto kapitala, što bi se sada smanjilo na 5 posto.

Autor: Tin Bašić
18. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close